AIM

DOSSIERS BY AIM
YEAR: 2001

Select issue:
Teroristički napadi od 11. septembra u SAD su praćeni burnom debatom u vezi sa onim što je Huntington nazvao kao "clash of civilisations". Vazdušna kampanja SAD protiv režima Talibana u Afganistanu i terorističke mreže Al Caeda je podstakla oštre reakcije u islamskom svetu. Nemački kancelar Schroeder, odgovarajući tezama da svet ide prema sudaru civilizacija, kaže da rat protiv terorizma nije clash of civilisations, već a war for civilisation.
Uopšte uzev, može se reći da je debata o odnosima izmedju civilizacija, tačnije rečeno izmedju raznih religija, preplavila novinske stranice i TV ekrane u celom svetu. Ova debata nije nedostajala i u zemljama Balkana.

Odreda ljubitelji sporta, ovdje angažirani suradnici AIM-a pokušali su kroz svoje osvrte definirati što im svejedno toliko smeta u ovoj raširenoj društvenoj djelatnosti, pa čak i kada njihovi klubovi i reprezentacije postižu dobre rezultate. Naravno, posrijedi je zloupotreba sporta u dnevno-političke ciljeve, virus od kojega nije pošteđena niti demokratskija sredina od Balkana. Ovaj dosje govori o povijesti takve bolesti u balkanskim društvima i svijetu uopće, o našem pristanku na nju i također otporu prema njoj, o mogućnostima skorog oporavka. No, i prije čitanja, složit ćete se oko poziva na jednu staru izreku: ovom prilikom je zaraza ipak krenula od duha, i završila na tijelima, samo ukoliko se o nekom završetku još uopće smije govoriti.

Suradnici AIM-a iz devet regionalnih centara pokušali su paralelno rasvijetliti evidentnu mitomaniju u naroda Balkana, koja u posljednjih desetak do petnaest godina živi svoju mračnu renesansu. Kakvi smo bili ranije, otkud nam strast za mitovima, kako nam se to dogodilo, zašto nam se izrodio "političko-obrazovni" sustav, i što su uopće mitovi, samo su neki od problema za koje (to se podrazumijeva) znamo rješenja - sve dok ih ne probamo artikulirati. Nakana ovog dosjea bila je tek poticanje takvog razmišljanja, i konačne potrebe da barem pitanja zaokružimo unutar vlastitoga kritičkog interesa. Za nadati se da će utoliko i naša svijest o vrijednosti svakoga mukotrpnog odgovora postati odgovornijom.

Knez, car, kralj. Ma kako se zvao u različitim balkanskim zemljama, on je oličenje monarhije. Ono što povezuje zemlje regiona u jednom trenutku njihove istorije jeste odbacivanje monarhija zbog dolaska različitih diktatorskih režima posle Drugog svetskog rata. Isto tako, sve zemlje Balkana su se u periodu postkomunističkih kriza u manjoj ili većoj meri suočavale sa pitanjem - monarhija ili republika? I to pitanje nije slučajno - ono je vezano za neuništivu želju bivših monarha da učestvuju u upravljanju balkanskim zemljama. Svako od njih je dugo vremena živeo u inostranstvu sa nadom da će se jednog dana vratiti da bi odlučivao o sudbini bivše kraljevine...

"Jedan od principa despotske vladavine jeste održavanje ljudi u neznanju o dogadjajima u svetu uopšte i posebno o zbivanjima u njihovoj okolini," zapisao je u Carigradu jedan strani dopisnik 1782. godine u svom članku o tajnama vladanja u tadašnjoj otomanskoj imperiji. Njegova definicija prvog principa despotske vladavine - kako pokazuju i neki savremeni primeri - ni posle više od dvesta godina nije izgubila na aktuelnosti. Jesu promenjeni metodi i ciljevi komunikacije, ali nema sumnje da delovanje medija u modernim državama i dalje zavisi od politike (u čijem se domenu moći nalaze). Današnja politika shvata moć medija i svesno zavisi od "proizvodnje mnenja". Zato je izuzetno važna monopolska pozicija prilikom proglašenja odredjenih mišljenja a kontrola medija u centru pažnje svake politike; iako je u suprotnosti sa principima slobodne razmene mišljenja.

Dosije "Ekonomska tranzicija jugoistoka Evrope" predstavlja autorsko delo novinara saradnika za ekonomske teme Alternativne informativne mreže (AIM). Nastao je kao rezultat seminara koji je na istu temu organizovao AIM sa ciljem da svojim ekonomskim korespodentima pruži priliku da upotpune postojeća i steknu nova znanja o iskustvima, rezultatima i perspektivama tranzicionih procesa u zemljama jugoistočne Evrope u tržišnu ekonomiju, funkcionisanju tržišne privrede i globalnim ekonomskim trendovima. Dosijeom su obuhvaćene sledeće zemlje: Albanija, Bosna i Hercegovina (B&H), a u okviru nje dva bosanska entiteta - Federacija B&H (FB&H) i Republika Srpska (RS) - Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Slovenija i Srbija. ..