AIM
  • all articles of same date
  • articles of same date and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    MON, 28 FEB 1994 02:18:07 GMT

    PRIMITIVIZACIJA SPLITA

    AIM, SPLIT, 27.02.1994. Sto se to dogadja u Splitu? Tko od ovog grada zeli stvoriti slucaj, zapitali su nedavno celnici splitskog SDP-a spominjuci na press-konferenciji citav niz primjera o bezakonju koje je zahvatilo Split. Ta pitanja povod su za razgovor s mr. Marinom Jurjevicem, predsjednikom Gradske organizacije Socijaldemokratske partije u Splitu, inace predavacem sociologije na splitskom Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogaradnje.

    AIM: Vise puta ste u Vasim istupima kazali kako Vam se cini da netko razara bice gradova u Hrvatskoj. Split je vec dobio nadimak "grad-slucaj", "vrazji otok", "grad-bomba". Kako to ocjenjujete?

    Jurjevic: Dosezi demokracije u Hrvatskoj mogu se testirati upravo na razaranju urbanog obrasca zivljenja. Ocito je da je doslo do sukoba dvaju mentaliteta, ne samo u Hrvatskoj nego na prostoru citave bivse Jugoslavije. Rijec je o sukobu jednog tradicionalnog, konzervativnog i relativno primitivnog mentaliteta sa jednim modernim, urbaniziranim kulturnim sklopom. Split je pritom osobito indikativan primjer. Mediteran je kolijevka evropske civilizacije, a time i urbanog nacina zivljenja i stoga je u Splitu bilo jednostavnije zapaziti to razaranje. Rat i njegove posljedice, preseljavanja, tragedija prognanika i izbjeglica, pa politicki zivot koji ima malo zajednickog s onim sto se u normalnim uvjetima u Zapadnoj Evropi smatra politikom, sve je to dovelo do barbarizacije zivota. Mi smo tu primitivizaciju ovdje vidjeli u njenom najbrutalnijem obliku. Razoreni su ustaljeni odnosi koji su nas karakterizirali kao grad, a to se na najcrnji nacin manifestiralo kroz povredu ljudskih prava. Neki ce reci da Split nije grad-slucaj jer se sve to desava i u drugim hrvatskim gradovima. To je onda priznanje da se ne radi o pojedinacnim ekscesima vec da sistem proizvodi takvo stanje sto je dublja i gora ocjena.

    AIM:Posljednjih dana u Splitu su zapocela i dva sudjenja, clanovima Dalmatinske akcije i sveucilisnom profesoru dr. Nikoli Viskovicu, koja su u ovaj grad dovela i brojne predstavnike medjunarodnih organizacija za zastitu ljudskih prava i pravne promatrace. Istovremeno pokrenuto je i vise tuzbi protiv lista "Feral Tribune". Vi u SDP-u ste i ove sudske postupke uvrstili medju primjere koji od Splita stvaraju grad-slucaj.

    Jurjevic: Da, ta sudjenja su dio politickog ambijenta u gradu. Do pocetka 1993. godine ovdje je bilo 30-tak dinamitaskih napada, uglavnom na ugostiteljske objekte. Dva puta u tri dana i nasa je stranka izlozena tim napadima koji nikad nisu razrijeseni. U tom periodu stotinama ljudi u Splitu je iskljucen telefon a racuni su im uredno dolazili. Imali smo i problem s otpustanjem radnika, a u dosta slucajeva je to uradjeno po diskriminatorskim kriterijima zbog njihove nacionalne pripadnosti ili politickog opredjeljenja. Nasa stranka u Splitu ima nekoliko odvjetnika koji besplatno pomazu tim ljudima, a mnogima smo pomogli i davanjem hrane, jer u gradu je velik broj gladnih ljudi. Bilo je apsurdnih situacija sa odobravanjem domovnica, naprimjer da mladic rodjen u Splitu ne dobije domovnicu, ili da je od vise clanova obitelji jedan ne dobije itd. Najteza stvar su ubojstva koja nikad nisu razrijesena...

    AIM: A za koje se zna tko ih je pocinio? Barem tako se govori po Splitu, a to bi se dalo zakljuciti i po izjavama nekih aktivista za zastitu ljudskih prava.

    Jurjevic: ...Ja to ne znam. Sigurno je jedino da nikad nije objavljeno sto se desilo, a bilo je sedam-osam takvih ubojstava. Za Split je karakteristicno i da su sa strajkacima, njih 120 u "Koteksu", obavljeni informativni razgovori u policiji sto je apsolutno neprihvatljivo. Takav pritisak drzave na radnike znaci zakidanje u njihovim osnovnim pravima, medju kojima je i pravo na strajk. Da ne govorim da je doslo do otpustanja sindikalnih povjerenika, zadnji takav slucaj je zabiljezen u "Luci". A sudjenja, o kojima govorimo, osim sto su dio tog konteksta, vezana su i uz izjavu celnika vladajuce stranke, konkretno gospodina Seksa u Splitu da ce "stati na rep" svim zakonskim sredstvima onima koji "zagadjuju politicku atmosferu u Hrvatskoj". Odmah potom uslijedila je i njegova tuzba radi klevete protiv prof. Viskovica, a zapravo se radi o jednom nacelnom politickom sporu. Potpredsjednik jedne vlade neke drzave mora biti spreman da tolerira cak i pogresno misljenje o sebi. Medjutim, bitno je i da je dr. Viskovic redovni profesor na Pravnom fakultetu, a predsjednik Zupanijskog odbora HDZ-a, Zivko Nenadic nedavno je implicitno najavio "cistke" na fakultetima, jer da ima onih koji jos predaju a nisu prihvatili hrvatsku drzavu. To je njegovo osobno misljenje, ali je cinjenica da poslije toga jedan profesor zavrsava na sudu.

    AIM: Sveuciliste na tu najavu nije reagiralo.

    Jurjevic: Na Zalost, Sveuciliste se nije oglasilo. Reagirali smo mi u SDP-u.

    AIM: To Vas pitam zato sto i Vi predajete na fakultetu.

    Jurjevic: Je, je. Ja sam se javio, jedini na zalost. A sto se tice sudjenja Dalmatinskoj akciji, odnosno nekim njezinim clanovima i nekolicini ljudi izvan te stranke za teroristicki napad na njezino sjediste, pitamo se cemu sluzi takvo sudjenje. Ono ima dimenzije politickog procesa. Sve ovo o cemu sam govorio ukazuje da se u Splitu koncentriralo niz stvari koje upozoravaju da je zivot u gradu ugrozen a to nas sve vise udaljava od Evrope kojoj tezimo. Naravno da mi kao socijaldemokratska partija i kao najveca lijeva stranka u Hrvatskoj, pa tako i u Splitu, ne mozemo o tome sutjeti. Stoga ulazemo dosta napora da oko naseg kluba, Demokratskog foruma mladih, otvorimo prostor svim alternativnim razmisljanjima, subkulturi mladih. Nije beznacajno za promicanje demokracije u Hrvatskoj da se otvore takvi prostori, a ne samo oni koji sluze velicanju seoske idile i porodice kako to radi don Bakovic s porukama "pravite djecu" kao vrhovnim patriotskim cinom, istovremeno stavljajuci samohrane majke u nemogucu financijsku situaciju bez ikakvih olaksica. I kad se prakticki u zdravstvu provodi genocid nad hrvatskim narodom jer je jedan covjek s prosjecnom placom ili mirovinom skoro osudjen na smrt, ako se razboli. Sve je to primitivizacija zivota i otklon unazad u odnosu na ono sto je bilo dosegnuto. Spominjem ovaj klub jer se tu okuplja oko 300 srednjoskolaca i studenata koji mogu iskazati svoj senzibilitet i naci izlaz iz depresije i sivila koje svaki rat nosi sa sobom.

    AIM: Koliko SDP u Splitu moze utjecati na promjene u tom urbanom zivljenju s obzirom da su u gradu na vlasti liberali u koaliciji sa HNS-om i HSS-om, a na razini Zupanije HDZ?

    Jurjevic: Ne znam zasto su se uopce odrzali izbori ako zupanijska skupstina nastavi raditi kao dosad. Sastala se svega tri puta, prvi put smo izabrali zupana, drugi put podzupana, a treci novog zupana. Cinjenica je da su gradovima oduzete nadleznosti koje su prenesene na zupanije. To je direktna posljedica izbora jer vladajuca stranka nije osvojila vlast u gradovima vec se pokazala kao ruralna stranka. Tako je u svijetu normalni sukob centralne i lokalne vlasti kod nas poprimio ideologijsko, politicko znacenje. S druge strane, ni svi gradovi se ne snalaze jednako u onim ovlastima koje imaju. Mi u Splitu smo nezadovoljni inertnoscu gradske vlasti.

    AIM: Moze li se reci da je Split izgubio svoja antifasisticka obiljezja?

    Jurjevic: Splitu su pokusali oduzeti ta obljezja i mislim da se radi o zlocinu nad povijescu grada. Bez antifasisticke komponente tesko je govoriti o ulasku u zajednicu civiliziranih naroda, a mi koji smo pobjednici u Drugom svjetskom ratu, dakle na strani sila antifasisticke koalicije, kao da zelimo danas izici iz te koalicije i naknadno one koji su izgubili rat proglasiti pobjednicima. A to su oni koji su bili, ne samo zajedno sa fasistima, nego dobrim dijelom i sami fasisti. Oduzimati Splitu ime ulice zrtava fasizma, a davati ime ministra u ustaskoj vladi, to je zlocin nad vlastitom drzavom i vlastitom prosloscu. Na zalost, ni nova gradska vlast u Splitu nije imala senzibilitet za to, pa je odbacila nase prijedloge da se u uvodnom dijelu gradskog statuta spomenu te antifasisticke tradicije i da se dan kad su partizani oslobodili ovaj grad od Talijana obiljezi kao Dan oslobodjenja jer je to dan kad je Split iz Kraljevine Italije presao u sastav danasnje Hrvatske. I to se odbacuje, a ovaj je grad dao toliko antifasistickih boraca. Vaznije je da se djake pita program trenutno vladajuce stranke.

    AIM: Imate li priliku u ovdasnjim medijima iznijeti Vase misljenje?

    Jurjevic: Mediji su selektivni prema politickoj ideji. Drzavna televizija je najutjecajnija, a tamo je citava oporba getoizirana u jednu tjednu emisiju. Time je forma zadovoljena, a pristup TV dnevniku nemamo. Nezavisnih listova je malo, "Novi list" i "Feral", a i "Vjesnik" je u posljednje vrijeme iznenadjujuce dobar. Steta je sto nije krenuo novi nezavisni dnevni list u Splitu, ali je zgrada u kojoj je trebala biti tiskara odletjela u zrak, pa je "odletio" i projekt.

    LJUBICA VUKO

    OKVIR

    AIM: Jedan od najznacajnijih splitskih problema je i problem vojnih stanova i nasilnih delozacija.

    Jurjevic: Katastrofalno je po svaku vlast kad se javlja netko tko uzima zakon u svoje ruke. Problem invalida domovinskog rata i majki poginulih vojnika, koje nisu oslobodjene poreza i koji se tesko zaposljavaju, nece se rijesiti tako da se neki drugi ljudi tjeraju iz stanova u kojima imaju stanarsko pravo. Drzava ne reagira, a sto moze pojedinac kad mu deset ljudi udje u stan. Legalni organi ove drzave moraju imati zadnju rijec, a ne dopustiti da se to rjesava oruzjem. To nas u svijetu dosta kosta.