AIM
  • all articles of same date
  • articles of same date and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    MON, 01 APR 1996 12:23:57 GMT

    INTERVJU:VESNA SEHIC

    advokat,predsjednik Komiteta za ljudska prava Bosne i Hercegovine

    AIM TUZLA, 1.04.96. Po mnogo cemu tuzlanski advokat Vesna Sehic zanimljiv je sagovornik. Prije svega, kao predsjednica Komiteta za ljudska prava Bosne i Hercegovine, prve domace institucije ove vrste sacinjene od najuglednijih B-H pravnika, intelektualaca i boraca za ljudska prava. Gospodja Sehic je i jedan od cetiri osnivaca Foruma gradjana Tuzle, rodonacelnika gradjanske inicijative u Bosni i Hercegovini. Ostri tekstovi i javna oglasavanja Vesne Sehic u periodu '92. I '93, kada je u Tuzli muslimanski nacionalizam bio u ekspanziji, dokaz su da Tuzla nije tek tako ostala Tuzlom, kao gradom medjuetnicke tolerancije.

    AIM:Imate li zbog ostrog jezika i funkcije koju obavljate problema u Tuzli, bilo sa vlastima, bilo sa obicnim ljudima?

    SEHIC: Osim prizemnih i ponizavajucih prozivanja u nacionalistickoj stampi, nije bilo znacajnijih problema. Doduse,nije prijatno zivjeti sa saznanjem da vas neko, zbog vaseg zalaganja za multietnicko civilno drustvo moze proglasiti neprijateljem, a da vas nema ko zastititi. Pozovete se na zvanicne gradjanske proklamacije drzavnih organa vlasti, a budete zrtvom politickog podzemlja,koje jedno govori a drugo radi. Na svu srecu u tim momentima sam znala da postoji i zivi i ona druga Bosna - demokratska i humanisticka, koja mi je na razlicite nacine davala snagu da govorim jos glasnije, da artikuliram njena htijenja prvo u Forum gradjana Tuzle, a potom i u Komitet za ljudska prava BiH. Iz danasnje pozicije ne ljutim se na ljude,politicare uglavnom, kojima su sada puna usta gradjanske Tuzle, a koji su u vrijeme nacionalisticke pomame '92. i '93. ili cutali ili u njoj ucestvovali. Svi ljudi,jednostavno,ne mogu podjednako podnijeti teret teskih vremena i razlicitih izazova.Bitno je da je Tuzla ostala Bosnom.

    AIM: Kako na vas rad gleda vladajuca struktura u opstini i kantonu?

    SEHIC: Nikome nije prijatno kad se u njega upire prstom, pogotovo ako su ga ratna vremena i odsustvo demokratskih kritickih kriterija navikavali na njegovu neprikosnovenost,bezgesnost.Medjutim,iako upucujemo ostre kritike,iako rovarimo po savijesti kantonalnih i opstinskih vlasti,mi uvijek kazemo da Tuzla i tuzlanski kraj mogu posluziti za primjer svim drugim mjestima u Bosni i Hercegovin. Ovdje su se,objektivno,najmanje krsila ljudska prava. Moguce i zbog toga sto su ovdje ljudska prava jos od 1993, kada smo u februaru osnovali Forum gradjana Tuzle, bila pod lupom. Sve sto se dogadjalo u smislu krsenja ljudskih i gradjanskih prava bilo je ostro kritikovano. Eventualni krsioci znali su da nece proci bez prozivke.

    AIM: Generalno gledano, razne "safari ekskurzije" koje iz bijelog svijeta dolaze u Tuzlu pocinju pomalo nervirati, jer vecina njih dolazi nespremna i rade vrlo stereotipno,smatrajuci nas africkim plemenima.Kakvo je vase iskustvo i odnos prema ovim "ferijalcima".

    SEHIC: Na osnivackoj skupstini Komiteta mi smo rekli da smo kategoricno protiv mnogobrojnih pojedinaca i organizacija koje unovcavaju tragediju bosanskog covjeka. Mnogi su digli ogroman novac prodajuci nam maglu o humanizmu i demokratiji.To na zalost cine i danas.Zbog toga smo i osnovali Komitet za ljudska prava BiH da dokazemo da imamo izuzetne strucnjake iz ove oblasti i da niko bolje od nas samih ne moze stititi ljudska prava u BiH.Jer,mi nemamo izbora,zelimo zivjeti ovdje,u demokratskom i ljudskom drustvu,i to sto cinimo cinimo iz egzistencijalne potrebe.Mi ovdje nismo da dignemo novac za maglu i odmaglimo natrag.Mi ovdje jesmo i zbog toga ne mozemo nikoga prevariti,jer bi varali sebe,svoju djecu,buducnost.To je nagonska,a ne profiterska borba za ljudsku Bosnu.

    AIM: Nazalost, nerijetko se desava da upravo od takvih zavisi i novcana pomoc za rad vaseg komiteta. Kako se tu snalazite?

    SEHIC: Tesko. Sve sto smo radili i sto radimo bilo je na volonterskoj osnovi. Sate i sate proveli smo u radu sa strankama cija su prava ugrozena. Besplatno smo im pisali predstavke,zalbe,besplatno obavljali advokatske usluge.Zeljeli smo pomoci nesretnim ljudima. Medjutim,jednostavno postoje poslovi koji se ne mogu obaviti bez materijalne pomoci.Poput edukativnih tribina,emisija,stampanja edukativnih materijala,itd. Mi imamo mnogo svjezih i originalnih ideja,ali ih je bez novca nemoguce realizirati.Prodavaci magle su u mnogo boljem polozaju,jer znaju na koja vrata treba pokucati,kome se obratiti,imaju komunikacije medju evropskim donatorima. A onaj ko daje sredstva cesto ih daje tek u svrhu pranja svoje savjesti. Dakle, svejedno mu je ko ce ga dobiti i kakve ce efekte to donatorstvo postici.

    AIM: Dolaze izbori.Pripremljen je Prijedlog izbornih pravila. Sta o njima mislite? Da li u startu nekoga favoriziraju? Da li mislite da je do izbora dovoljno vremena da se kod nas izgradi atmosfera za demokratske izbore?

    SEHIC: Politicki i pravni eksperti Komiteta za ljudska prava BiH upravo rade jedan elaborat koji ce biti svojevrstan kriticki osvrt na prijedlog privremene izborne komisije O.S.C.E. Akcenat ce,naravno,biti stavljen na sve aspekte krsenja ljudskih prava koja mogu proizaci ukoliko ove odredbe budu usvojene. Nase generalno misljenje je potpuno negativno. Sama cinjenica da ce u entitetima postojati nacionalne manjine,gradjani drugog reda,bez prava da budu birani u organe vlasti,dovoljno govore o onome sto je ponudjeno.

    AIM: Kakve su vase procjene o izbornim rezultatima? Vjerujete li, zapravo, u regularnost predstojecih izbora?

    SEHIC: Ovakav prijedlog izbornog zakona u cjelosti favorizira nacionalne stranke sto znaci koncept podjele BiH na etnickom principu, sto opet podrazumjeva stvaranje gradjana drugog reda. Pitanje je - sta zapravo zele sponzori Daytonskog sporazuma? Mnogo toga ukazuje da zele suprotno od onoga sto je proklamirano,a to je reintegracija BiH.Ukoliko ovako ostane, na narednim izborima ce pobijediti - Stranka Evropske Sramote!

    AIM: Koliko pozitivni republicki zakoni iz razlicitih oblasti kolidiraju sa ljudskim pravima i koliko ih sami ugrozavaju?

    SEHIC: Daytonskim sporazumom i Ustavom Federacije preuzete su obaveze osiguranja primjene najvisih standarda medjunarodno priznatih ljudskih prava i sloboda. Medjutim,donesen je niz republickih propisa, npr.Zakon o napustenim stanovima, Zakon o preuzimanju sredstava u svojinu R BiH, koji su u suprotnosti sa pomenutim sporazumom i Ustavom Federacije i kojima se grubo povredjuju prava na povratak raseljenih i izbjeglih osoba,te prava jednakosti gradjana pred drzavnim organima,neprikosnovenosti privatne imovine i imovinskih prava.I drzavni organi BIH u dosadasnjem periodu nisu iskazali ocekivanu i najvisim aktima proklamovanu spremnost za zastitu i ostvarivanje prava i sloboda svojih gradjana. Upravo su oni i to na svim nivoima vlasti,najcesci prekrsitelji ljudskih prava i sloboda.

    AIM: Kakva je trenutna situacija sa zastitom ljudskih prava u BiH, odnosno u Tuzli?

    SEHIC: Komitet za ljudska prava BiH je,u dosadasnjem radu, utvrdio da su manjinski narodi na cijeloj teritoriji RBiH najvise ugrozeni uskracivanjem elementarnih ljudskih prava i sloboda. Ljudska prava i slobode krse se u svim sredinama,negdje vise negdje manje,ali uglasnom kroz uskracivanje prava na zivot,nasrtaje na sve vrste imovine,povredu prava na stan,jednakost pred zakonom,itd. U Tuzli,u kojoj se u odnosu na druge dijelove BiH najmanje krse ljudska prava,najugrozenija populacija je manjina-srpska. Takodje, u ovoj sredini pravo na povratak izbjeglih lica u svoje domove ostalo je uglavnom u sferi proklamacija,kao i zastita imovine te kategorije stanovnistva. Obrazlozenje vlasti je-nepostojanje zakonske regulative, a odgovornost za donosenje regulative se prebacuje na druge,vise nivoe vlasti. Krsenje ljudskih prava i sloboda u Tuzli cesto je prouzrokovano ratom i nedostatkom materijalnih sredstava, ali je, nerijetko, rat cest izgovor vlastima za sistematsko krsenje ljudskih prava.

    AIM:Vjerujete li u buducnost Bosne?

    SEHIC: Da ne vjerujem u buducnost Bosne ne bih bila tu, ne bih se borila za Bosnu po mjeri svih njenih gradjana.Vjerujem,jer je istorija Bosne puna padova i tamnih vremena,tjesnaca iz kojih se cini da izlaza nema.To su ipak samo rupe u vremenu,izuzeci,a pravilo je Bosna.Nje je bilo i bice je jos.

    KONSTANTIN JOVANOVIC