AIM
  • all articles of same date
  • articles of same date and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    SUN, 30 MAR 1997 23:11:40 GMT

    POTICAJ STVARANJU CIVILNOG DRUSTVA

    INTERVJU: CLAUDE HEAGI, predsjednik Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeca Evrope

    AIM, ZAGREB, 30.3.1997. Claude Heagi predsjednik je Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeca Evrope. Njegovo sudjelovanje na redovnom godisnjem skupu predstavnika svih ambasada lokalne demokracije, koje je ove godine odrzano u Osijeku, iskoristili smo za kraci razgovor o znacenju tih institucija ciji je cilj promicanje ideja civilnog drustva, a koje djeluje pod okriljem Vijeca Evrope - Kako biste, nakon nekoliko godina djelovanja ambasada lokalne demokracije ocijenili njihov rad i ulogu koju su imale u poticanju, promicanju i razvijanju demokracije na lokalnim razinama? - Prije nego sto odgovorim na to pitanje, kratko bih podsjetio na neke cinjenice. Vijece Evrope sastoji se od tri dijela, tri nosiva stupa. Prvo je Vijece ministara, drugo Parlamentarna skupstina, a trece Kongres lokalnih i regionalnih vlasti. Zamisao o djelovanju ambasada lokalne demokracije nastala je u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti. Kongres je bio taj koji je inicirao tu ideju. Stoga je on i odgovoran za djelovanje lokalne demokracije. Kad je rijec o drugom dijelu vaseg pitanja, o bilanci uspjesnosti djelovanja ambasada lokalne demokracije na podrucju bivse Jugoslavije, govoreci opcenito, rekao bih da je ta bilanca pozitivna. Iako su rezultati dobri, jos uvijek ostaje puno stvari koje treba uraditi. - U Hrvatskoj, pored Osijeka, djeluju ambasade lokalne demokracije i u Sisku te u Brtonigli, u Istri. Uspostavili ste i tri vasa veleposlanstva u Bosni i Hercegovini, pa u Subotici, a uskoro ce radom poceti i vase veleposlanstvo u Ohridu. Koji su osnovni zadaci ambasada lokalne demokracije? - Zelim odmah na pocetku reci: ambasade lokalne demokracije nikada, nikome i nigdje ne namecemo silom. Mi samo odgovaramo na zahtjeve i zelje lokalnih vlasti. Ambasade su ustanove koje podrzavaju demokratski proces, proces koji vremenom treba dovesti do uspostavljanja civilnog drustva. Ambasade lokalne demokracije izraz su volje i za djelovanjem da se nesto napravi u hitnim i izvanrednim situacijama. Teoretski - naglasavam rijec teoretski - zemlje clanice Vijeca Evrope nemaju potrebu za ovakvim ambasadama. No, cinjenice potvrdjuju da smo spremni i da smo do sada cinili sve sto smo mogli za uspostavljanje ambasada lokalne demokracije u zemljama bivse Jugoslavije. - Zbog cega ste se ogranicili samo na zemlje nastale na podrucju bivse Jugoslavije, a ne i na druge zemlje koje prolaze kroz tranziciju? - Nasa je zelja izaci iz tog okvira i ambasade lokalne demokracije prosiriti i na druge evropske zemlje u tranziciji. Ne bismo htjeli, medjutim, da zbog prosirenja broja ambasada lokalne demokracije nasa akcija u zemljama bivse Jugoslavije oslabi. Ono sto smo poceli, moramo uspjesno provoditi. Zelio bih naglasiti da smo jako zadovoljni sto vidimo kako su stanovnici na podrucjima gdje smo otvorili ambasade vrlo zainteresirani za njihov rad i njihove aktivnosti. To je vidljivo u sve vecoj privrzenosti i zainteresiranosti za nase programe. - Mozete li reci nesto konkretnije o programima rada ambasada lokalne demokracije? - Vi zivite u Osijeku i imali ste prilike vidjeti kako radi jedna ambasada lokalne demokracije. Ljudi koji rade u ambasadi, koji je vode, moraju vrlo pomno osluskivati potrebe stanovnistva. Dakle, oni prije svega moraju biti vrlo dobri promatraci. Ambasada u Osijeku imala je posebnu duznost - usmjeriti se ka vaznosti informiranja, ukazati na to od kolike je vaznosti postojanje razlicitih medija. Osjecko veleposlanstvo lokalne demokracije usmjerilo se na sredstva javnog informiranja i na otvaranje lokalnog radija koji bi posluzio da se na njemu vode rasprave od interesa za cjelokupno podrucje na kojem ambasada djeluje. Jer informacija je jako vazna, kako bi stanovnici mogli dobro shvatiti sto su sve njihovi problemi, a isto tako i spoznati koja su njihova prava, koja mogu ostvariti s obzirom na demokratske promjene sto su u tijeku. Posvuda gdje smo nazocni pokusavamo, zrelo promisljajuci, olaksati dijalog ljudi koji imaju razlicite pozicije i razlicita misljenja. - Djeluju li ambasade lokalne demokracije samostalno ili su ipak na nekin nacin "umrezene", odnosno koordiniraju li svoj rad nekim zajednickim akcijama? - Do ovog trenutka, kao sto vam je poznato, otvorili smo tri ambasade lokalne demokracije u Hrvatskoj, tri u Bosni i Hercegovini, jednu u Srbiji i jednu u Makedoniji. Dakle, nakon nekoliko godina rada mi doista zelimo pojacati njihovu strukturu, kao i koordinaciju izmedju njih. Kao sto sam vec rekao, Kongres regionalnih i lokalnih vlasti je taj koji snosi apsolutnu politicku odgovornost za rad tih ambasada. - Tko financira rad ambasada lokalne demokracije i kome su one odgovorne? - Vise je partnera koji osiguravaju financijska sredstva za njihov rad. Vijece Evrope ima nekoliko programa koji mu omogucavaju financiranje tih ambasada, a isto tako i Evropska unija, evropski gradovi. U tome sudjeluju i nevladine organizacije. Mi u Komitetu lokalnih i regionalnih vlasti, koji smo politicki odgovorni za rad tih ambasada, zelimo imati mogucnost provjere njihovog rada kako bi se osiguralo bar minimalno postizanje zadanih ciljeva. Medjutim, to niposto ne znaci da zelimo sprijeciti kreativnost ljudi koji se nalaze na licu mjesta. Ipak, postoje pravila koje oni moraju postivati, pravila na kojima pociva i samo Vijece Evrope, pravila koja su sadrzana u kljucnim dokumentima najstarije evropske asocijacije. - Postoji li u Vijecu Evrope konsenzus o potrebi daljnjeg razvijanja takvog oblika nazocnosti te institucije u zemljama u tranziciji? Koliko znam, oko toga su se u Strasbourgu prilicno lomila koplja. - Mozda ce moj odgovor na ovo pitanje biti pomalo posredan. Buduci da je u ovom trenutku bilanca djelovanja ambasade lokalne demokracije pozitivna, Vijece Evrope zaista se slaze s naporima koji su u tom pravcu ucinjeni. Dakako, uvijek se najteze rasprave vode oko financiranja i u ovom trenutku ja stalno putujem izmedju Strasbourga i Bruxellesa da bih osigurao povecanje financijskih sredstava, kako bismo mogli pojacati rad ambasada lokalne demokracije. U pocetku, mogao bih i tako reci, otvaranje prvih ambasada lokalne demokracije bila je spontana gesta. Sad moramo preci u jednu visu fazu i raditi s vise metodike. Nove ambasade koje ce se otvoriti morati ce imati drugacije strukture. Nesto se, u svemu tome, mora promijeniti. Proucavamo i mogucnost stvaranja fondacije koja bi ukljucivala sve instance Vijeca Evropa, Evropske unije, ali i drugih partnera. Rijec je o stvaranju zaklade koja bi okupila razlicite partnere, ali naravno, u njoj bi Vijece Evrope imalo vodecu ulogu. Odluka o stvaranju takve jedne zaklade jos nije donesena. - Ambasada lokalne demokracije u Osijeku osnovana je medju prvima. Osijek - s obzirom na poznate politicke okolnosti i dominaciju zupanijskih vlasti nad gradskima - bas nije najsretnije mjesto koje bi moglo posluziti kao primjer u kojem djeluje lokalna samouprava. Smeta li vam to u vasem radu? - Mislim kako mogu ustvrditi da nasa ambasada lokalne demokracije u Osijeku radi u dobrom ozracju. Rijec je zapravo o zajednickom radu izmedju nase ambasade, Gradskog poglavarstva i zupanijskih vlasti.

    DRAGO HEDL