AIM
  • all articles of same date
  • articles of same date and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    THU, 08 MAY 1997 15:11:18 GMT

    ZASTUPNICKI DOM PARLAMENTA FEDERACIJE BiH

    KO TO TAMO HAPSI

    SARAJEVO, 08.05.97. Samo sto je federalni premijer Edhem Bicakcic izrazio svoje zadovoljstvo radom Zastupnickog doma parlamenta Federacije BiH, iako njegovi zastupnici u toku dvodnevnog rada gotovo nista konkretno nisu uradili, demokraticnost ove institucije debelo je poljuljana. Hapsenjem zastupnika iz reda Demokratske narodne zajednice (stranka Fikreta Abdica), Ibrahima Djedovica, federalni Parlament dozivio je bruku, kakva je neprimjerena evropskom, demokratskom svijetu, a koja bi , kako to rece ambasador Michael Steiner, zamjenik Visokog predstavnika, bila ravna skandalu.

    Tezina incidenta koji se ispred skupstinske zgrade i u jednoj od pauza zasjedanja dogodio, kojom prilikom je uhapsen Djedovic iako je uzivao zastupnicki imunitet, veca je samim tim sto je u sustini mogao biti izbjegnut. Imunitetsko-mandatska komisija, naime, jos ranije je radila na oduzimanju imuniteta Djedovicu, a na osnovu tvrdnji kantonalnog suda iz Bihaca, da je pocinio ratne zlocine. Pismom Haskog Tribunala potvrdjen je osnov sumnje o Djedovicevom krsenju humanitarnog prava, ali time nisu stvorene pretpostavke da se Djedovic lisi slobode na nacin kako je to ucinjeno i prije odluke imunitetsko-mandatne Komisije. Incident bi vjerovatno imao i vece i teze posljedice da predsjedavajuci Skupstine, Enver Kreso (SDA), po saznanju da je Djedovic uhapsen (ili priveden, kako to tvrdi policija) nije prekinuo sjednicu i licno otisao da se raspita sto se uistinu desava. Po samom hapsenju, medjutim, u parlament su stigli predstavnici IPTF, te Michaer Steiner, u organizaciji cijeg Ureda su i zastupnici iz DNZ dolazili na sjednice.

    Istina, niko od parlamentaraca, pa ni sam federalni premijer Edhem Bicakcic nisu krili da je ovim dogadjanjima prekrsen Ustav i da je bilo gresaka u proceduri. Tim prije, sto se sa nadleznom Komisijom, njenim radom nisu slozili zastupnici iz reda HDZ, tvrdeci da oni nisu ucestvovali u njenom radu. U krajnjem slucaju oni su zbog toga, ali i cinjenice da predsjedavajuci Kreso nije dozvolio Steineru da izadje sa svojim prijedlozima vezano za ovaj slucaj, napustili sjednicu. Njema su se ubrzo pridrzila i dva zastupnika Hrvatske stranke prava.

    Sugerisuci parlamentu da ne bude sudnica Djedovicu, Bicakcic je zamolio zastupnike da ne vode diskusiju. Sve instrukcije isle su, medjutim, u pravcu oduzimanja imuniteta Djedovicu, po hitnom postupku i bez velike pompe. Tako se i desilo da su odluku o tome donijeli, jednoglasno zastupnici iz reda SDA (A.Izetbegovic) i Stranke za BiH (H.Silajdzic). Opozicionari iz Zdruzene liste nisu se slozili sa procedurom po kojoj se sve dogadjalo, a stajali su i na stanovistu da bi sa oduzimanjem imuniteta trebalo sacekati do dodatnog obrazlozenja iz Haskog tribunala, koje je odmah po hapsenju Djedovica zatrazio Steiner. Bildtov zamjenik taakodjer je insistirao da Djedovica do dodatnih objasnjenja iz Haga cuva medjunarodna i federalna policija i te da se on vrati u skupstinsku salu. To prije, sto je bas njegov Ured obezbjedjivao i omogucavao Djedovicu dolazak u Sarajevo.

    Uz sve sto se u skupstinskoj sali u tom momentu dogazdalo, nacionalni sastav zastupnika u sali bio je povod, jednom od predstavnika Silajdziceve Stranke za BiH, da se "saljivo" obrati jednom od uzdrzanih opozicionara (nebosnjaku) sa pitanjem: "Sta je, sto i ti ne ides van, pa da Bosnjaci, sude Bosnjaku."

    Ishitrenost u proceduri skidanja imuniteta Djedovicu, parlamentarci Izebegoviceve i Silajdziceve stranke su objasnjavali cinjenicom "da se procesi pred Haskim Tribunalom sporo odvijaju", i da bi ovaj slucaj "trebao da bude doprinos brzem i efikasnijem privodjenju i kaznjavanju ratnih zlocinaca."

    Da li je incident sa Djedovicem, zapravo nanio stetu ne samo ovdasnjem MUP-u, vec i Parlamentu F BiH, odnosno da li je ugrozio sam Daytonski sporazum i poljuljao ionako tesko steceno povjerenje predstavnika u vlasti kako Federacije, tako i BiH, ostaje do daljnjeg otvoreno pitanje. Istina, u ovom slucaju Bosnjaci su se razracunali sa zastupnikom iz svog nacionalnog korpusa, kojeg su sami optuzili za ratne zlocine. Medjutim, Djedovicevo hapsenje ni u kom slucaju nije ostavilo ravnodusne ni druge poslanike, koji, kako to rece predsjenik HDZ, Bozo Rajic, sada imaju razloge za sumnju da se sutra tako nesto nece desiti i nekom od njih!

    Djedovic, kojeg su pripadnici MUP-a priveli sa skupstinskog zasijedanja jucer oko 15 sati, pojavio se u pratnju Michala Steinera u istoj sali u 21,10 minuta. Za svoju zatupnicku knjizicu rekao je "sad je mogu baciti", a zgradu skupstine napustio je u pratnji IPTF-a.

    Inace, ovo zasijedanje federalne skupstine nece ostati zapamceno samo po slucaju Djedovic, vec i svojevrsnim zaapocinjanjem predizborne kampanje i za skupstinskom govornicom. Naime, federalni su partneri ocito promijenili dosadasnji, vjesto zakamuflirani nacin dodvaranja svojim biracima i presli su na igru otvorenih karata. Otpoceo ju je Bozo Rajic, predsjednik HDZ-a BiH, vidno isprovociran istupima svojih bosnjackih partnera. Povod svemu tome bile su diskusije oko Prijedloga zakona o opcinama podijeljenim medjuentitetskom linijom, ali i novoformiranih, oko kojih se fedralni partneri vec duze vrijeme trvu i lome koplja. I dok hrvatski predstavnici u vlasti ne kriju svoje veliko interesovanje za ovaj zakon, posebno dio koji im omogucava legalizaciju postojanja novoformirane opcine Usora, bosnjacki poslanici ne skrivaju strah od novih, cisto etnickih opcina.

    Diskutujuci u ime SDA, Irfan Ajanovic, zamjerio je HDZ-u da zeli realizirati strategiju opcina po opcina, kako bi se zaokruzio entitetski cist prostor, i stvorili preduslovi za neki novi Dayton. "Ovim zakonom se zeli dobiti koridor Doboj-Tesanjka-Teslic-Banjaluka, kao osnova za novu podjelu BiH", rekao je Ajanovic. On je u tom kontekstu pomenuo i dogovore koje su SDS i HDZ imali na Palama. Priznajuci da sve greske nisu na samo jednoj, hrvatskoj, strani, Ajanovic je predlozio da se partneri dogovore oko provedbe Aneksa 7 Daytonskog sporazuma o povratku svih na svoja ognjista, i da u praksi zazivi bar minimum Federacije.

    Ajanoviceve rijeci ponukale su prvo Antu Bosnjaka (HDZ) da ustvrdi kako su Hrvati pribijeni uz stub srama , te da im se stalno spocitava da ne zele Federaciju. Zahtjeve hrvatskih zastupnika za formiranje novih opcina ocijenio je kao njihovu obvezu prema zahtjevima baze, koja u tim opcinama vidi svoju sigurnost.

    Iako je tvrdio da nije isprovociran prethodnim diskusijama, Bozo Rajic (predsjednik HDZ BiH) je u svojoj diskusiji pokazao da nije ravnodusan spram prethodnih diskusija. Svoju poduzu diskusiju, koja je licila na predizborno predstavljanje, ali i na otpocinjanje nekog novog partnerskog dijaloga, Rajic je otpoceo rijecima:

    - Bosnjaci su u raspravu danas unijeli neke nove tonove. Doslo je vrijeme istine, nema vremena za prodavanje magle. Moramo otvoriti karte do kraja.

    On je kategoricno naglasio da nema nikakve izgradnje BiH po modelu nekadasnje Jugoslavije, ali da nema ni gradjanske BiH, pa ni secesije. Po njegovom misljenju i jedni i drugi, Bosnjaci i Hrvati, govore o opcinama iz pozicija iscasene svijesti.

    "Opcina, osim psiholoske nema druge upotrebne vrijednosti. Hrvati u njoj vide previse, a Bosnjaci pak secesiju", ustvrdio je Rajic i zalozio se za gledanje cinjenicama u oci, a one kazu "da Hrvati strategiju SDA vide u svjetlu iseljavanja Hrvata sa svih prostora sjeverno od Kupresa i Rame, sto podrzava i tzv.opozicija. Postoji strah od prevarantske politike. Federacija je za nas politicki cilj. Nema sanse da cemo ikada pristati na razgovore o gradjanskoj drzavi koja ce funkcionirati po Milosevicevom principu jedan covjek, jedan glas. O tome nema pogadjanja", rekao je Rajic i potom odgovorio i na spekulacije oko razgovora HDZ i SDS:

    "Ja vodim javno HDZ na Pale, a ici cu i u Banjaluku. Vi ste ti koji to cinite tajno", optuzio je Rajic partenrsku SDA.

    Na bacenu rukavicu reagirao je federalni premijer Edhem Bicakcic, inace potpredsjednik SDA, iznoseci pak strategiju svoje stranke:

    - Nasa strategija je BiH po Daytonu, bez primisli na Jugoslaviju. Uporno se zalazemo za Federaciju kao prosperitetan model, a u sklopu toga i za povratak ljudi na svoja ognjista. Kao elemente sigurnosti vidimo federalne i kantonalne organe vlasti. Vidimo zacetke povratka u Zepce i Jajce. Ono sto trazimo za Bosnjake ni u cemu ne osporavamo drugima, rekao je Bicakcic. Nijednom rijecju, medjutim, potpredsjednik SDA nije opovrgao Rajiceve opaske na racun ponasanja bosnjacke nacionalne stranke i politike koju vodi, a koja se ocito u praksi razlikuje od one proklamovane.

    I dok su se federalni partneri prepucavali na njima svojstven nacin, nisu naravno "zaboravili" ubaciti i pokoju optuzbu na racun opozicije. SDP-u je tako spocitano da je malim sitnim podvalama, kao naprimjer busenjem automobilskih guma, svojevremeno ometao osnivacke skupove nacionalnih stranaka u Tesnju. Interesantno je da niko SDP poslanika, medjutim, nije iskoristio skupstinsku govornicu da se odbrani od optuzbi. Ocito, SDA i HDZ, kada se medjusobno ne svazaju, svoj imidz i dalje ce graditi zajednicki protiv svih neistomisljenika.

    MIRJANA MICEVSKA