AIM
  • all articles of same date
  • articles of same date and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    MON, 11 MAY 1998 13:39:41 GMT

    Pred Sabor HDZ BiH

    SMJENA VLASTI SIGURNA, SMJENA POLITIKE UPITNA

    AIM, SARAJEVO, 11.05.98. Ko ce i kojim putem u narednom periodu voditi politiku Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i da li ce se ova stranka, nakon osam godina postojanja i djelovanja, konacno okrenuti Sarajevu, znace se 16. maja ove godine. Tada bi se, kako je najavljeno, u Mostaru trebao odrzati peti Sabor HDZ BiH. Skup od kojeg se, po mnogo cemu ocekuje prekretnica u daljem radu ove stranke. Iako zakazan u Mostaru, u javnosti se govori da bi se Sabor - i to po zelji hrvatskog predsjednika dr Franje Tudjmana - mogao odrzati cak i u Sarajevu.

    Istini su, ipak blize price ce se skup odrzati u Mostaru, a da bi se sredisnjica HDZ BiH konacno trebala preseliti u Sarajevo.Takvih pokusaja bilo je i ranije, ali osim nekoliko odrzanih pres konferencija u glavnom gradu BiH, nista vise po ovom pitanju nije ucinjeno. Eventualno premjestanje centra stranke u Sarajevo bio bi prvi nagovjestaj slabljenja tvrde, hercegovacke struje unutar HDZ-a, koja je politiku i strategiju ove stranke do sada cvrsto vezala za Mostar i zapadnohercegovacku regiju, a na cijem je celu dosadasnji predsjednik HDZ-a Bozo Rajic kojem se na predtojecem Saboru priprema smjena. O odlasku Rajica sa vodece HDZ funkcije vec duze vrijeme se u javnosti govori. Sam Rajic svojevremeno je izjavio da se "pomalo osjeca umorno". Medjutim, do dana danasnjeg odolio je pritiscima javnosti, ali i unutar HDZ-ovskim previranjima, te sacuvao dosta frekventno mjesto predsjednika HDZ BiH na kojem se do sada izmjenjalo sest Tudjmanovih kandidata.

    Buducih Rajicevih nasljednika za sada ima dosta. Pocev od Dragana Covica, aktiviste HDZ Mostar, covjeka koji se do sada i nije bas mnogo eksponirao u javnosti, preko Mariofila Ljubica, inace predsjedavajuceg Domom naroda federalnog parlamenta, pa do vrlo aktualnog, ali u posljednje vrijeme u javnosti dosta osporavanog Kresimira Zubaka, clana Predsjednistva BiH. Njemu su, u posljednje vrijeme zbog javno iznesenih stavova o potrebi demilitarizacije BiH, koji su potekli od predsjednika Tudjmana, te onih o dokantonalizaciji Federacije BiH, zamjerili ne samo bosnjacki partneri u vlasti, vec i medjunarodni posrednici u BiH.

    Javna je tajna da bi neki od pomenutih stavova - zbog kojih je Zubak od svojevremeno vrlo omiljenog politicara medju Bosnjacima postao danas persona non grata - mogli zazivjeti u programskoj deklaraciji predstojeceg Sabora HDZ. U onom njenom dijelu koji se odnosi na unutarnji ustroj Federacije BiH, na ideje i prijedloge, koji su se po ovom pitanju mogli cuti i od drugih visokih hrvatskih duznosnika poput Jadranka Prlica, ministra Vanjskih poslova BiH. Rijec je, prije svega, o spornoj dokantonalizaciji ili nacionanom preuredjenju kantona (Srednjebosanskog i Hercegovacko-neretvanjskog) koji su sada uredjeni sa specijalnim statusom kao mjesovti kantoni, za razliku od ostalih koji su sa vecinskim bosnjackim ili hrvatskim stanovnistvom.

    Upravo pomenuta dva kantona, kako je nedavno ustvrdio Martin Raguz, predstojnik ureda clana Predsjednistva BiH Kresimira Zubaka, postali su kocnica zazivljavanju Federacije. Po njegovom misljenju trebalo bi ih urediti kao i ostale kantone, Zenicko-dobojski, Tuzlansko-podrinjski, Sarajevski, s tim, sto bi nacionalni kriterij bio prevladjujuci. Ovo bi bile, kako HDZ tvrdi, odredjene modifikacije, a ne nikako promjene Daytonskog mirovnog sporazuma. Naime, ova stranka sada trazi dokantonalizaciju i podjelu ta dva mjesovita kantona na cetiri nacionalna i to linijom koja i danas dijeli prostore kontrolirane od strane Armije BiH i HVO. Ustav Federacije BiH, istina, nigdje ne govori da je nacionalni kriteriji dominantan u formiranju kantona, ali ga i ne negira.

    Ocito je da je HDZ iz dokumenata o uspostavi Federacije BiH izvukao ono sto odgovara njegovoj politici, a negira dijelove koji su suprotni njenim stranackim ciljevima, odnosni strateskim ciljevima Tudjmanove politike spram BiH. Dobri poznavaoci politickih prilika u Federaciji smatraju da bi se - ukoliko bi doslo do "dokantonalizacije" i potom uvezivanja istih nacionalnih kantona u Federaciji u neku vrstu zajednice - stvorio novi sistem vlasti, koji bi imao uticaja i na uredjenje drzave Bosne i Hercegovine, a nesto takvo moguce je izvesti samo uz promjene Daytonskog mirovnog dokumenta.

    No, zamjenik Visokog predstavnika u BiH, Zak Klajn, negirao je bilo kakvu mogucnost mijenjanja Mirovnog sporazuma. On, naime, smatra da bi osnivanje etnicki cistih kantona, koji bi imali siroke ingerencije, znacilo i ozakonjenje etnickog ciscenja. Bilo bi to, zapravo, ozakonjenje kontinuiteta politike koju je do sada vodio HDZ. Da li ce ova stranka nastaviti svoj politicki kontinuitet teritoprijalizacije nacije, upravo ce pokazati ishod predstojeceg Sabora HDZ BiH.

    U saborskoj Deklaraciji HDZ-a najvjerovatnije ce se naci i zalaganje najvisih duznosnika ove stranke za postupnom demilitarizacijom BiH. Prema pisanju zagrebackih medija bliskih vladajucoj stranci, u vojnom dijelu Deklaracije naglasava se uloga HVO-a u domovinskom ratu i zastiti sigurnosti hrvatskog naroda u BiH. Stranka ce inzistirati da se sacuva "nacionalni identitet vlastite oruzane komponente na principu jednakopravnosti i na pravu hrvatskih novaka da sluze vojnu obvezu u 1. gardijskom zboru vojske F BiH". HDZ ce se, kako je najavljeno, zalagati i za potpunu depolitizaciju vojnih struktura i smatra da su stvoreni svi preduvjeti za pristupanje BiH euroatlanstkim vojnim integracijama, ukljucujuci i NATO, a poglavito u program "Partnerstvo za mir".

    Cinjenica je, medjutim, da je prilikom dosadasnjih, ocito probnih balona koji su baceni vezano za mogucu dokantonalizaciju ili promjenu principa organiziranja pomenuta dva kantona ili i mogucnost eventualne podjele Federacije na hrvatski i bosnjacki dio, bilo dosta reakcija medjunarodnih posrednika ali i bosnjackih predstavnika u vlasti, odnosno Stranke demokratske akcije i njenih koalicijskih satelita. Kreatori buduce Deklaracije HDZ vjerovatno morat ce imati i to na umu to kada budu definirali njen konacan tekst, koji ce jasno pokazati koje pravce ce HDZ ubuduce slijediti prema Federaciji i drzavi Bosni i Hercegovini. Skepticizam da ce smjenama na vrhu stranke doci i do promjene njene politike, odnosno njenog zaokreta od Zagreba prema Sarajevu, vise je no prisutan u ovdasnjoj javnosti.

    Mirjana Micevska (AIM Sarajevo)