AIM
  • all articles of same date
  • articles of same date and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    WED, 27 JAN 1999 08:42:30 GMT

    Zasto Miljus nije prosao

    LAKRDIJA SA NARAVOUCENIJEM

    Banjaluka, 27. januar 1999. (AIM)

    Brane Miljus, drugi po redu mandatar za sastav vlade Republike Srpske (RS), nije dobio skupstinsku vecunu. Za Miljusa su glasali poslanici SDS i Srpske radikalne stranke (26), 46 poslanika je bilo protiv i 6 uzdrzanih. Tako ce RS uci i u peti mjesec nakon izbora bez konstituisane izvrsne vlasti.

    Lakrdija koja se odigravala oko Miljusa dvadesetak dana njegove mandatarske faze dobila je u skupstini svoje ocekivano finale. Od prvog dana najavljivana apsulutna parlamentarna vecina, koja je mnoge zbunjivala i proizvodila razlicite konstrukcije i nagadjanja, pretvorila se u podrsku onih koji su njegovom kandidaturom zeljeli da ostvare neke druge politicke ciljeve.

    Sta je bila uloga mandatara Miljusa? Po opstoj ocjeni, Miljus je, kao clan Glavnog odbora Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) premijera Milorada Dodika imao zadatak da uzdrma i politicki razbije ovu stranku u usponu. On je taj posao, po svemu sudeci, uspjesno obavio. Samo prihvatanje kandidature bez znanja i saglasnosti stranke dovelo je Dodika i rukovodstvo stranke u nezahvalnu situaciju da Miljusa iskljucuju iz stranke i objasnjavaju kakve sve clanove imaju u organima stranke. Nakon toga Miljus je Dodika optuzio za slepere zaplijenjenih cigareta i krminal za koji, rekao je, posjeduje dokumentaciju koju ce predati organima gonjenja, da bi dva dana prije odrzavanja sjednice narodne skupstine, u Banjaluci zakazao vanredni sabor stranke i sebe proglasio predsjednikom.

    Drugi Miljusev zadatak bilo je, javno tvrde funkcioneri 'Sloge', razbijanje ove koalicije. Ocekivalo se, prema izvorima bliskim Socijalistickoj partiji, da socijalisti pod pritiskom Beograda pruze podrsku Miljusu i tako uz srpsku parlamentarnu vecinu konstituisu vlast za koju bi pridobili i Koaliciju za cjelovitu i demokratsku BiH, dajuci joj nekoliko ministarskih mjesta. U cijeloj igri vidjela se produzena ruka Beograda, odakle je Miljus po zadatku dosao.

    Maske su pocele padati na samom pocetku skupstinskog zasijedanja. Svoj ekspoze Miljus je poceo iznosenjem pojedinosti sa konsultacija sa liderima nekih politickih partija, objelodanivsi tom prilikom kako mu je Zivko Radisic dao nacelnu podrsku, zaleci se na Milosevica koji "stiti SDS i Pale" i njega "zove u Beograd samo kada treba da razrijesi neko kadrovsko pitanje". Premijera Dodika ponovo nije ostavio na miru. Ovaj put ga je optuzio za potpisivanje stetnog predugovora o koncesiji hidroelektrane "Buk Bijela" sa izvjesnim ruskim i novosadskim Jevrejima u Americi. Ovi neocekivani i neuobicajeni 'izleti' iz ekspozea izazivali su negodovanje i smijeh u skupstinskoj sali, a predsjednika Narodne skupstine primorali da vise puta Miljusa upozorava.

    Kada je zavrsio ekspoze i krenuo sa skupstinske govornice Miljus je upozoren da po poslovniku mora izloziti i sastav Vlade. Ocigledno zatecen, odmah je zatrazio pauzu od dva sata "radi konsultacija sa Kancelarijom Visokog Predstavnika, zbog nekih imena koje planira da predlozi". U toku pauze iz Kancelarije Visokog predstavnika stiglo je pismo kojim Miguel Arias, zamjenik Visokog Predstavnika upozorava da "Vladu bira Narodna skuopstina RS, a ne Kancelarija Visokog predstavnika i obaveza je gospodina Miljusa da se konsultuje sa strankama u Narodnoj skupstini, a ne sa Kancelarijom Visokog predstavnika". Kada je pauza istekla, Miljus je predlozio svega 14 imena ministara, od potrebnih 21, koliko je predvidjeno zakonom o vladi. Ostatak je ostavljen, prema njegovom objasnjenju, za one koji se predomisle, ocigledno stavljajuci do znanja Koaliciji za cjelovitu i demokratsku BiH da ocekuje njihovu podrsku.

    Medju vladom eksperata, kako ju je nazvao, nasli su se samo kadrovi SDS, radikala i Srpske koalicije za RS. Medju njima i jedan Bosnjak (Muhamed Skelic) kao ministar sporta. Kada su pocela da stizu demanti bilo kakvih razgovora oko ulaska u kabinet, prvo od Predraga Lazarevica, predlozenog ministra nauke i kulture, a zatim i Novaka Solaje, dr Duska Jaksica, generala Marka Lugonje i Muhameda Skelic, bilo je jasno da je vlada sastavljana u pauzi bez potrebnih konsultacija i pismenih saglasnosti predlozenih, kakav je do sada bio obicaj. Bio je to razlog za zestoka reagovanja clanica koalicije 'Sloga', posebno na racun predsjednika Republike koji je prethodno obavijestio Narodnu skupstinu da je mandatar spreman da predlozi ekspoze i sastav vlade. Na zahtjeve da opozove mandat Miljusu i sprijeci lakrdiji, Poplasen je odgovorio da ekspoze ima dobrih strana i nedostataka, ali pruza "solidnu osnovu da se o njemu raspravlja".

    Tako je Miljus zavrsio svoju politicku misiju i ostavio Poplasenu da traga za trecim mandatarom. Od najavljenog "svesrpskog izmirenja" ostao je jos dublji razdor medju dvjema koalicijama srpskih stranaka koji ne obecava nikakav kompromis.

    Sta ce uciniti Poplase? Malo je vjerovatno da ce predloziti Milorada Dodika. Vise puta je javno ponovio da ce njegovo ime izgovoriti samo ako iza takvog predloga stanu i SDS i radikali. Svako drugo ime iz koalicije 'Sloga', po njemu, dolazi u obzir. U 'Slozi' su, prema nekim izvorima, jedino socijalisti za kompromis. Za sada Dodik ima jedinstvenu podrsku, ali nije iskljuceno da se otvore razgovori i oko drugog imena. U skupstinskim kuloarima cula su se misljenja da se ponovo razmislja o dr Mladenu Ivanicu koji prije godinu dana nije dobio podrsku SDS-a i radikala. Iza skupstinske govornice Dragan Kalinic, predsjednik SDS, priznao je to za najvecu gresku svoje stranke i 'Slogi' porucio da ce zazaliti sto njemu nije dala podrsku, isto kao sto oni sada zale sto nisu prije godinu dana podrzali Ivanica.

    U svakom slucaju, poslije Miljusa u politickom zivotu RS nista vise nece biti isto kao prije. Predlazuci multietnicku vladu, za koju su glasali SDS i radikali, udario je temelje nove politike i olaksao posao buducim mandatarima. Ko se u cijeloj igri preracunao, vise nije vazno.

    Branko Peric (AIM)