AIM: start



THU, 24 JAN 2002 17:20:54 GMT

Rasprave: Porez na dodatnu vrijednost u BiH

Banjaluka, 24. januar 2002.(AIM)

Kancelarija Visokog predstavnika (OHR) za Bosnu i Hercegovinu (BiH) nedavno je organizovala prvi u nizu seminara za više bosanskohercegovačkih zvaničnika o pitanjima eventualnog uvođenja poreza na dodatnu vrijednost u BiH. Na seminaru su, među ostalima, učestvovali ministar trezora u Savjetu ministara BiH Ante Domazet, zamjenik ministra finansija Federacije BiH Šefika Hafizović, kao i drugi zvaničnici iz Republike Srpske (RS) i distrikta Brčko, te predstavnici nekoliko međunarodnih organizacija, uključujući i predstavnike Evropske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda. Seminarom je predsjedavao prvi zamjenik Visokog predstavnika Donald Hejs.

I dok se o porezu na dodatnu vrijednost u stručnim krugovima, bar onim čiji su članovi bliski međunarodnim organizacijama, u Sarajevu već počelo razgovarati, u RS ne samo da javnost nema pojma šta je porez na dodatnu vrijednost, nego o tome niko još nije progovorio ni u stručnim krugovima. Ako bi se sudilo po tome, moglo bi se zaključiti da u ovaj entitet porez na dodatnu vrijednost neće nikada stići. A stvari ni približno ne stoje tako.

Porez na dodatnu vrijednost, ili popularno PDV, predstavlja vrstu poreza na promet koja se obračunava i naplaćuje u svakoj fazi proizvodnje i prometa i to isključivo na iznos dodatne vrijednosti koja je stvorena u datoj vrsti proizvodnje ili prometa robe. Ukupni poreski teret i po ovom modelu obračuna i naplate poreza snosi krajnji potrošač robe, s tim što je porez na dodatnu vrijednost već plaćen za svaku fazu koja je prethodila krajnjoj potrošnji robe. Drugačije rečeno, primjenom ovog modela proizvodi se efekat poreskog kredita za državu, jer proizvodnja može da ostvari povrat plaćenpg poreza na dodatnu vrijednost tek poslije prodaje robe.

Sarajevski seminar je imao prvenstveno za cilj prikupljanje relevantnih informacija prije mogućeg uvođenja ove vrste poreza u BiH. Na njemu je zaključeno da predstavnici međunarodne zajednice trebaju prethodno lokalnim organima ponuditi svoja stručna znanja iz te oblasti. "Kada i kako lokalni organi vlasti žele uvesti porez na dodatnu vrijednost u svoje poreske strukture, oni će sami odlučiti", rekao je na kraju Donald Hejs.

Ovaj oblik obračuna i naplate poreza na promet prva je uvela 1954. godine Francuska. Danas ga primjenjuju sve članice Evropske Unije, mnoge zemlje širom svijeta, a najveći broj istočnoevropskih zemalja je takođe počeo primjenu PDV. BiH je jedna od rijetkih evropskih zemalja koja nema ovu vrstu poreza. Profesor banjolučkog Ekonomskog fakulteta dr Rajko Tomaš kaže da se BiH opredijelila za budućnost u evropskim integracijama i ako želi postati jedna od članica Evropske Unije, moraće prijeći na PDV što prije.

Mišljenja o uvođenju PDV među ekonomskim stručnjacima u RS su različita. Direktor Poreske uprave RS i bivši savjetnik premijera Mladena Ivanića dr Milica Bisić smatra da takva inicijativa još uvijek nije dobro rješenje za ekonomiju BiH. "U BiH ne postoje tehničke pretpostavke koje bi omogućile da se najbolje strane PDV zaista pokažu, zbog čega bi ishitreno uvođenje PDV moglo dati suprotne efekte", kaže Bisić. Po njenom mišljenu, prethodno je potrebno stvoriti uslove da Poreske uprave RS i Federacije BiH funkcionišu tako koordinirano da se prihod raspodjeljuje prema vrijednosti transakcija, jer bi svaki drugi način podjele prihoda donosio više štete nego koristi.

Stručnjaci objašnjavaju da je PDV, u stvari, drugi način naplate poreza na promet. Prednost mu je što se naplaćuje u svakoj fazi kupoprodaje. Porez na dodatnu vrijednost tehnički umanjuje mogućnost izbjegavanja plaćanja poreza u potrošnji. Međutim, da bi dao dobre rezultate mora da postoje vrlo dobre tehničke pretpostavke, dobar informacioni sistem i takva komunikacija na nivou BiH. Kažu da je u Evropskoj Uniji najveća svađa bila upravo zbog poreske politike i činjenice da ni jedna zemlja nije željela da se odrekne svog PDV.

Milica Bisić vjeruje da RS i BiH ne mogu da ostanu jedine zemlje u regionu k oje nemaju PDV. "PDV je u budućnosti neophodno uvesti i zbog toga RS treba pristupiti pripremama za njegovo uvođenje", kaže Bisić, dodajući da same pripreme trebaju trajati najmanje dvije godine.

Premijer RS Mladen Ivanić takođe smatra da je ideja uvođenja PDV u BiH preuranjena. "BiH je složena državna tvorevina i nije isto uvoditi PDV u nju i u neku drugu državu. Dosta je onih koji tvrde da u složenim državama PDV ne može uopšte da postoji", kaže Ivanić. Ivanić misli da bi PDV mogao funkcionisati jedino na nivou BiH. I on smatra da za to treba izvršiti pripreme i to najmanje dvije godine. "Uvođenje te vrste poreza je veliki posao i mi ćemo ga prije ili kasnije morati prihvatiti, ako ni zbog čega, a ono zato što su ga uveli svi drugi", kaže Ivanić.

Profesor Tomaš smatra da će uvođenje PDV u BiH biti praćeno sa dva ozbiljna problema od kojih je jedan političke, a drugi ekonomske prirode. "Prvo, entitetski propisi o PDV moraće biti izuzetno sinhronizovani, a biće vjerovatno potrebno da se postigne i konsenzus o tzv. "krovnom" zakonu o PDV. Prema dosadašnjim iskustvima u usaglašavanju, taj proces bi mogao da potraje", kaže Tomaš.

Prvi razgovori o uvođenju PDV upućuju na zaključak da je on neminovnost u BiH, ali da njegovo uvođenje zahtijeva vrlo pažljiv pristup, široku edukaciju, sinhronizaciju mjera ekonomske politike i postepenost.

Mladen Mirosavljević (AIM)