AIM: start



SUN, 24 FEB 2002 20:23:42 GMT

Građani vjeruju bankama, banke ne vjeruju građanima

Banjaluka, 24. Februar 2002. (AIM)

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hervegovine (BIH), štednja stanovništva je 31. decembra 2001. godine iznosila milijardu i 390 miliona maraka, dok je samo u septembru prije toga iznosila 680 miliona maraka. Stanovništvo BIH očistilo je slamarice i povjerilo svoj mukom stečeni novac na čuvanje bankama.

Na stopostotno povećanje štednje uticala je konverzija valuta iz evro zone u evro, medju kojima je prednjačila njemačka marke. Predviđanja da je, upravo zbog toga, ovakva štednja samo kratkoročno ulaganje, koje će prestati u januaru, nisu se obistinila. Banke iz dana u dan bilježe povećanje uloga, kao i produženje rokova oročavanja.

Sve ovo, medjutim, nije uticalo i na povećanje kamate i još bolje stimulisanje građana, jer banke očigledno smatraju da za to nema potrebe jer građani ionako donose novac i bez posebne stimulacije. "Depoziti stanovništva su preko 26 miliona maraka, od kojih na deviznu štednju otpada 23 miliona. Kamatne stope za oročenu štednju na godišnjem nivou su za mjesec dana četiri odsto, za tri mjeseca četiri i po, šest mjeseci pet odsto, 12 mjeseci šest odsto, 24 mjeseca šest i po odsto i 36 mjeseci sedam i po odsto. Kamatna stopa je ista za svu štednju, bilo da je u markama, evru ili dolarima", objašnjava Stanka Čegar, direktor Sektora za poslove sa stanovništvom u banjolučkoj Razvojnoj banci.

Početkom novembra prošle godine depoziti su bili na nivou milion maraka, a praviti poređenja sa proteklim godinama je nemoguće jer stednje nije ni bilo. "Depoziti građana u Novoj banci iz Bijeljine, privatnoj i jednoj od najmlađih banaka u BiH, su dostigli nivo od 12 miliona maraka, a i dalje se povećavaju", kaže pomoćnik direktora za inostrane poslove i marketing Slavisa Raković. Ulozi su oročeni većinom na tri mjeseca, a oko četiri miliona maraka je oročeno preko tog roka. Raković naglašava da su prosječni ulozi stanovnistva od hiljadu do pet hiljada maraka, ali ima i većih, a štednja se u ovoj banci, u odnosu na period prije konverzije, povećala četvorostruko. Kamatne stope po viđenju su u ovoj banci na godišnjem nivou dva odsto za mjesec, na uloge oročene preko mjesec dana tri odsto za KM i evro, a za ostale valute dva i po odsto. Na uloge oročene preko tri mjeseca kamata je pet odsto, za ostale valute 2,7 odsto, preko šest mjeseci šest odsto, a tri odsto za ostale valute, dok je za štedne uloge oročene preko godinu dana kamatna stopa osam odsto za marku i evro, a tri odsto za ostale valute.

Banke su, očigledno, dobile novac a da nisu prstom mrdnule. U cijelom poslu nisu učinile ništa na mijenjanju svog imidža I filozofije poslovanja. Postavlja se pitanje šta će učiniti sa deponovanim novcem. Građane prije svega interesuje da li će doći do liberalizacije davanja kredita i snižavanja kamata i investiranja u privredu.

Za optimizam nema razloga. Krediti su do sada dijeljeni preko veze i uz rigorozne uslove. Privatne preduzetnike I mala preduzeća do sada je pomagala jedino američka organizacija za razvoj USAID. U bankama tvrde da se situacija neće promijeniti ni u bližoj budućnosti. Sva objašnjenja se svode na to da je BiH još uvijek politički nestabilno područje, zakonski neregulisano I sa niskim standardom stanovništva. To je objašnjenje zbog čega neće doći ni do snižavanja kamata i liberalnijih uslova kreditiranja. Poređenja radi, u susjednoj Hrvatskoj vlada pravi mali rat za stediše, a banke se utrkuju u liberalizaciji kreditnih uslova. Dok su u Hrvatskoj kamate za kredite 7,3 odsto, u Republici Srpskoj su one gotovo lihvarske i dvostruko veće.

Za dodjelu nenamjenskih kredita u Republici Srpskoj se traži da je tražilac građanin BiH, da je stalno zaposlen i da ima natprosječna primanjima. Naprimjer, za kredite od 1.000 do 15.000 maraka rok otplate je od jedne do tri godine, a kamatna stopa je 14 odsto. Od tih 15.000 jedan dio morate deponovati u banci dok ne otplatite ostatak kredita. Garancija za takav kredit su dva žiranta, a potrebno je dokazati i kreditnu sposobnost, dok samo trećina plate može biti opterećena ratom za kredit.

Dugi redovi u Rajfajzen, Zagrebačkoj, VB ili Razvojnoj banci, samo su potvrda da građani nemaju dovoljno novca. Oni su najzainteresovaniji upravo za nenamjenske i stambene kredite. Otrežnjenje dolazi kada se traženi uslovi uporede sa činjenicom da je najniža cijena rada u Republici Srpskoj 68 maraka, a rijetka su preduzeća koja plate isplaćuju redovno. Dakle, oni koji nemaju visoka primanja, ili imaju neredovne plate, mogu samo da sanjaju i ovakve nepovoljne kredite.

I u bankarstvu Republike Srpske je kao i u životu - ko ima i banka mu daje, ko nema neće ništa ni dobiti. Bankarski sistem u RS je i pored naglo povećane štednje i dalje u velikim problemima jer se ništa ostalo u njemu nije promijenilo. Proces privatizacije banaka počeo je još 1998. Godine, a zakonodavac je 1999. godine odredio da se poslovi privatizacije banaka moraju završiti do 31. decembra 2001. godine. "Taj zakonski rok nije ispoštovan, sve banke u RS nisu privatizovane i zato još i mi postojimo", kaže direktor Jedinice za privatizaciju banaka u RS Miodrag Berić. Državni kapital je do sada prodan u četiri banke i u dvije u kojima je većinski privatni kapital. Riječ je o Privrednoj banci Srpsko Sarajevo, Semberskoj banci iz Bijeljine, Agroprom banci iz Banja Luke i Banjalučkoj banci. U Privrednoj banci Gradiška i u Prijedorskoj banci prodaja nije urodila plodom ni putem tendera ni javnim pozivom, odnosno neposrednom pogodbom, tako da su te banke od sada u nadležnosti Agencije za privatizaciju banaka. Dakle, od 10 državnih banaka preostalo je da se privatizacioni proces okonča još u Razvojnoj banci, Kristal banci, Privrednoj banci Doboj i Privrednoj banci Brčko. Tu je još i otvoren problem Poštanske štedionice.

U državnim bankama u RS do sada je bilo zaposleno oko 2.500 radnika, što je previše I mora biti znatno redukovano kada se obavi privatizacija. Za sada je kupce teško pronaći. Banjalučka banka je u poslednjem trenutku 18. januara našla kupca i spasila se stečaja. Kupila ju je beogradska firma Verano motors, koja je inače generalni zastupnik Pežoa, dok je garanciju u ime kupca dala Komercijalna banka iz Beograda, trenutno najjača banka u Jugoslaviji. Ministar finansija u vladi Republike Srpske Milenko Vračar vjeruje da će ova banka vrlo brzo postati okosnica razvoja RS u BiH i vjerovatno glavna spona u poslovanju izmedju RS i Srbije.

Bankarska situacija u Republici Srpskoj postaje jasan ako se pročitaju izvještaji Svjetske banke i OHR-a za BiH. U njima stoji da je ovo područje dosta visokog rizika za ulaganje privatnog kapitala, a očigledno i za njegovo posuđivanje.

Mladen Mirosavljević (AIM)