AIM: start



MON, 25 FEB 2002 15:22:30 GMT

Izbori bez Hrvatske demokratske zajednice?

Moguća zabrana ili transformacija

AIM, Mostar, 25.02.2002. Bosanskohercegovački mediji ovih dana su preplavljeni tekstovima koji donose informacije iz nezvaničnih izvora, a koje otkrivaju da bi se Hrvatska demokratska zajednica BiH mogla suočiti sa zabranom nastupa na sljedećim općim izborima u BiH, najavljenim za oktobar ove godine. Naime, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH je još gotovo prije godinu dana, tačnije 7. marta 2001. smijenio s funkcije člana Predsjedništva BiH, ali i sa svih stranačkih funkcija, Antu Jelavića dotadašnjeg predsjednika stranke.

Iz HDZ BiH, odmah po objavi ovih odluka, priopćili su da ne priznaju odluke visokog predstavnika Wolfganga Petritscha po pitanju smjene najviših stranačkih dužnosnika, među kojima je i Jelavić. Inače, Petritsch je Jelavića odlučio trajno odstraniti iz političkog života BiH, kada je ovaj u Mostaru proglasio protuustavnu hrvatsku samoupravu koja je na područjima Federacije BiH gdje su Hrvati većinski narod trebala zaživjeti kao svojevrsna teritorijalna jedinica. No, taj plan Jelaviću i društvu nije uspio te je ova stranka promijenila taktiku i ponovno zaigrala na umjerenu kartu. Međutim, međunarodni su zvaničnici u BiH shvatili da se HDZ BiH, pod sadašnjim vodstvom, ne može demokratizirati i transformirati, te su ostali odlučni u zahtjevima da sadašnji HDZ-ovi najviši dužnosnici, predvođeni Jelavićem napuste bh. političku scenu.

Priča o mogućoj zabrani nastupa HDZ BiH na izborima, zakazanim za 5. oktobar ove godine, započela je na sedmom izvanrednom saboru HDZ BiH, održanom prošle godine u Mostaru. Na tom je zasjedanju izabrano novo-staro stranačko vodstvo, a Jelavić kao jedini kandidat za predsjednika stranke dobio dovoljan broj glasova stranačkih delegata, da i u sljedećem razdoblju obnaša funkciju lidera HDZ BiH. Nakon ovoga reizbora visokih dužnosnika HDZ BiH, koje je visoki predstavnik smijenio, međunarodne organizacije su priopćile da će HDZ zbog toga trpjeti posljedice i da smijenjeni lideri ne mogu sudjelovati u političkom životu.

Kako je svaka stranka, nakon svojih stranačkih okupljanja dužna izvršiti stranačku preregistraciju na nadležnim sudovima, to je morao učiniti i HDZ BiH, nakon svog izvanrednog sabora i to i u Mostaru i u Sarajevu jer je ova stranka registrirana u oba ova grada. Prema informacijama dostupnim javnosti, HDZ neće moći izvršiti preregistraciju pod sadašnjim vodstvom jer su odluke visokog predstavnika iznad odluka sudova i pravnog sustava BiH, odnosno Petritscheva odluka o Jelavićevoj smjeni, registriranje HDZ BiH s njim kao sttranačkim predsjednikom čini pravno nemogućim. Zbog te činjenice nastup ove stranke na sljedećim izborima je upitan. Iz OHR je s ovim u vezi upućeno upozorenje sudovima na kojim je HDZ registriran da moraju poništiti svaku odluku o registraciji ove stranke.

S obzirom na jasan stav OHR, ali na poruku koju je Jelaviću uputila američka Vlada uskrativši mu vizu za ulazak u ovu zemlju, HDZ-ov lider sam je shvatio da daljne kapriciozno ponašanje ne vodi nikud. Jelavić je, kao i još neki sadašnji visoki funkcioneri HDZ BiH, shvatio da se mora povući s političke scene želi li da HDZ BiH nastupi i na sljedećim izborima.

Ipak, najradiklaniji među njima, još se protive se odlasku s čela HDZ BiH, a, u vezi s tim, već su i pronašli zakonsku mogućnost da HDZ, usprkos Petritschevoj mogućoj zabrani, nastupi na izborima. Naime, ako se HDZ ne dopusti sudjelovanje na izborima, kandidati ove stranke nastupit će na izborima na nezavisnim listama koje će koristiti infrastrukturu HDZ BiH i u javnosti se predstavljati kao nastavljači ove stranke.

I na posljednjim sjednicama Predsjedništva HDZ BIH dominiralo je pitanje zamjene vodstva stranke, kao i pitanje koalicija s nekim umjerenim strankama s hrvatskim predznakom, od kojih se, kao najozbiljniji koalicijski partner nameće Hrvatska narodna zajednica Milenka Brkića. Brkić je nekad i sam bio predsjednik HDZ BIH i vođa umjerene struje u ovoj stranci, ali su ga s te funkcije, 1992. godine smijenili radikali, predvođeni pokojnim Matom Bobanom, apsolutnim gospodarom ratne paradržavice Herceg-Bosna, formirane na dijelu teritorija BiH s većinskim hrvatskim stanovništvom.

Jelavić je, kao otkrivaju izvori iz HDZ BiH, na posljednoj sjednici stranačkog vrha zatražio i jasno očitovanje po pitanju njegovog odlaska s mjesta vođe, no Predsjedništvo HDZ BiH ovaj je put odbilo očitovati se o ovome pitanju. Govoreći o mogućoj zabrani nastupa HDZ BiH na izborima, Jelavić je nedavno za medije izjavio: "Ako sam ja prepreka da HDZ BiH nastupi na izbortima, onda ću napustiti stranku i povući se iz politike. Međutim, to se neće dogoditi prije početka maja ove godine."

Jelavić je s ovom izjavom jasno naveo da je spreman povući se, ali ujedno je ostavio i dovoljno vremena da se razmisli o alternativnim rješenjima za njegovog nasljednika na čelu stranke. I u Središnjici HDZ BiH u Mostaru potvrdili su da su kadrovske promjene u HDZ BiH izvjesne. "Neće otići samo Jelavić, već i cijela ekipa kojoj visoki peredstavnik zabranio političko djelovanje, a stranku će u prelazanom razdoblju, najvjerojatnije voditi i predstavljati Predsjedništvo kao kolektivni stranački šef", pojasnili su u Središnjici HDZ BiH u Mostaru.

Kada su u pitanju mogući Jelavićevi nasljednici najozbiljniji kandidat za mjesto predsjednika HDZ BiH je Josip Merdžo, aktualni glavni tajnik stranke. Merdžo je građevinski inžinjer iz Mostara, a donedavno je obnašao dužnost predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona. Pripada staroj mostarskoj obitelji, a nije neprihvatljiv ni međunarodnim predstavnicima, jer se, u više navrata, pokazao konstruktivnim. Pretenzije na stranački vrh ima i Niko Loznačić iz bosanskog gradića Kakanj, ali on nije ozbiljan kandidat zbog činjenice da je kao i Jelavić od strane visokog predstavnika dobio "crveni karton", te da mu je zabranjenon političko djelovanje.

Umjerena struja u HDZ BiH, na mjestu stranačkog šefa najviše bi voljela vidjeti Milenka Brkića, sadašnjeg predsjednika umjerene Hrvatske narodne zajednice. Ako već Brkića ne uspiju dovesti na čelo HDZ, umjerenjaci će barem pokušati, s njegovom Hrvatskom narodnom zajednicom, ostvariti koaliciju čiiji bi lider bio Brkić. Budući da Brkić slovi kao umjeren političar, on ima i potporu međunarodnih predstavnika. Inače, Brkić je sarajevski sveučilišni profesor. Obnašao je dužnost ministra u Vladi predaratne BiH, a osam mjeseci je bio i predsjednik HDZ BiH.

Uz spomenute kandidate mjesto stranačkog vođe, iz prikrajka vreba i Dragan Čović, koji predvodi financijski najjači unutarstranački lobi. Čović je prije rata obnašao rukovodeće poslove u tvornici zarkooplovnog naoružanja bivše JNA, u Mostaru, a nakon rata bio je predsjednik mostarskog odbora HDZ, a potom i zamjenik predsjednika Vlade Federecije BiH. Brojnim malverzacijama na toj poziciji Čović je za sebe i svoje najbliže suradnike osigurao značajna financijska sredstva. No, kako je to otkriveno, protiv njega se trenutno vodi i krivični postupak pred sudom u Sarajevu. Sudska i kriminalna pozadina Čovića i njemu odanih ljudi, u biti je njihov najjači "adut" u borbi za preuzimanje liderskih pozicija u HDZ BiH. Zbog ovih činjenica, neki međunarodni krugovi podržavaju Čovićev dolazak na mjesto predsjednika HDZ, jer bi u tom slučaju ovu stranku, pod stalnom prijetnjom zatvorskom kaznom, bilo veoma lako kontrolirati. U tom bi se slučaju i Čovićevo djelovanje mogla jasno usmjeriti u pravcu "čistke" radikalnih političara iz HDZ BiH te konačnog pretvaranja ove stranke u modernu umjerenu narodnjačku ili demokršćansku stranku.

Bitno je napomenuti i da posljednja ispitivanja javnog mnijenja u BiH ne idu u prilog HDZ jer rejting ove stranke među bh. Hrvatima nikad nije bio manji, ali bi se moglo dogoditi da ova stranka upravo spor oko registracije, iskoristi za podizanje svoje popularnosti. Inače, prema posljednjim istraživanju javnog mnijenja, kojeg je na zahtjev kanadske organizacije Ideation Group, provela agencija Prism, HDZ BiH kada bi se izbori održavali u ovom momentu, dobio bi povjerenje 39 posto hrvatskih birača. Nakon HDZ slijedi Socijal-demokratska partija BiH čiji je rejting među bosanskohercegovačkim Hrvatima posljednjih godina narastao. Treće i četvrto mjesto, među hrvatskim biračima podijelile bi Hrvatska stranka prava (HSP) BiH i Narodna stranka Radom za boljitak, čiji su lideri vlasnici širokobriješke industrije mesa "Lijanovići", braća Mladen i Jerko Ivanković. Prema ovome ispitivanju javnog mnijenja među Hrvatima je 19 posto onih koji još nisu odlučili kome dati svoj glas.

Međutim, kao se očekuje, stranke s hravtskim predzankom vjerojatno će nastupiti dva bloka: desnom, kojeg će predvoditi HDZ i, moguće, Brkićev HNZ, i lijevog, sastavljenog od stranaka umjerene orijentacije i lijevog centra. Jelavić je još pečetkom ove godine izjavio da će HDZ na ovim izborima nastupiti u koaliciji, te je evidentno da će do foormiranja desnog bloka doći. Želeći pokazati svoje novo umjerenjačko raspoloženje. HDZ BiH se vratio u institucije sustava koje je napustio nakon prošlih izbora, tako da ova stranka, ako dođe do Jelavićevog odlaska, ima realne šanse da doživi transformaciju i prestane biti rušilački faktor na domaćoj političkoj sceni.

Zvonimir JUKIĆ (AIM, Mostar)