AIM: start



THU, 28 FEB 2002 13:07:15 GMT

Šta je vitalni nacionalni interes?

Useljenička karta preko Okeana!

AIM, Sarajevo, 28.02.2002. Do kraja marta ove godine politički autoriteti u BiH trebalo bi se dogovore oko toga šta su vitalni nacionalni interesi i kako ih štiti kroz različite institucije vlasti u entitetima ili na nivou države BiH. Ovo je zadatak koji prioizilazi iz obaveze implementacije odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti sva tri većinska naroda na cijelom teritoriju ove države, odnosno iz obaveze da se entitetski ustavi usklade sa Ustavom BiH.

U tom kontekstu vjerovalo se da će sastanak osam vodećih političkih partija u BiH (SDP BiH, Stranka za BiH, NHI, SDS, SDA, HDZ, SNSD i PDP) održan krajem februara u Sarajevu, a pod moderatorstvom Visokog predsatvnika, uroditi ili definicijom šta je to vitalni nacionalni interes uopšte ili koje su to kategorije ili pitanja u BiH vitalni nacionalni interesi sva tri većinska naroda, dakle - lista pojmova i kategorija. No, umjesto toga najjače političke partije su se u utorak dogovorile da se po istom pitanju sretnu ponovo - u petak! Datuma namjerno nema jer za cijelu priču nisu ni važni. Istini za volju, razgovaralo se o tome kako štititi vitalne nacionalne interese, a jedan od sudionika zalagao se za definisanje principa zaštite, dok bi se sam pojam "vitalni nacionalni interes" mogao kroz dogovorene procedure "potezati" kada god se to nekom od predstavnika bilo kog naroda u BiH učini potrebnim(!?)

Iz ureda Visokog predstavnika su zastupnike političkih partija na pomenutom sastanku podsjetili da OHR nije zainteresovan za to kojim redom će oni postizati dogovor jer se, očito, sve svodi na pitanje šta je starije - kokoš ili jaje, kao i na to da međunarodna zajednica u BiH hoće da vidi "domaće rješenje" a da učesnicima u ovom dogovoru vrijeme neumitno teče.

Istovremeno, anketirani građani na ulicama Sarajeva za AIM kažu da su njihovi vitalni nacionalni interesi "dobro zaštićene državne granice", "dobro ustrojena mala, operativna i snažna vojska", "kvalitetno obrazovanje usklađeno sa evropskim standardima", "očuvanje prirodnih dobara i resursa", "visok stepen zaštite ljudskih prava svakog pojedinca, kako u mojoj zemlji tako i u cijelom svijetu", "jeftiniji telefonski signal i struja", "jačanje državnih institucija i ukidanje entiteta", "preseljenje centara moći i odlučivanja iz političkih partija, kuloara, kafana i sa ulice u državne institucije vlasti", "mir u svijetu", "politički i ekonomski prosperitet moje zemlje", "kompjuter po glavi stanovnika ili barem po porodici", "čist vazduh, rijeke i mora, kao i zdrava hrana u cijelom svijetu", "sloboda javne riječi", "redovne penzije" ... pa sve do "useljeničke karte u neku od prekookeanskih zemalja". Lako je primijetiti da gotovo ničeg od ovog nema u istupima predstavnika bh. političkih partija, pa tako i ovog puta ostaje otvoreno pitanje koga političke partije, koje se sada spremaju za još jedne izbore, uopšte predstavaljaju?

Generalno gledano, teško je napraviti listu pojmova vitalnih nacionalnih interesa - da li samo strukturiranje i zastupljenost u vlasti, ili upotreba jezika, obrazovanje, određene etničke specifičnosti ili, pak, neke više i sofisticiranije kategorie? Kada ili ako bi se pravila neka takva lista, valja biti veoma oprezan, upozorava pravni ekspert Sead Hodžić: "Može se reći da su to ona pitanja koja imaju najvažniji značaj za državu BiH ili Federaciju BiH. Istina takva određivanja ili, bolje rečeno, tumačenja ovih interesa daju mogućnost da se pod pojam vitalnog interesa podvedu i ona pitanja koja apsolutno ne pripadaju toj kategoriji". Hodžić napominje da se u definisanjima ne smije ići ni redukcionistički samo na pitanja jezika ili kulturnog identieta: "To u sebi nosi u drugu opasnost - da se možda i značajnija pitanja svedu, odnosno isključe iz kategorije vitalnih nacionalnih intersa."

"To vam je teško definisati jer se mijenja iz trenutka u trenutak", kaže jedan Amerikanac na "privremenom radu" u BiH i podsjeća da je za samu Ameriku, primjera radi, borba protiv gladi u Somaliji u jednom trenutku bila vitalni nacionalni interes, ali već nakon nekog vremena i nekoliko incidenata na tamošnjim ulicama u kojima su žrtve bili američki građani - Somalija je to prestala biti.

Primjerice tek letimičnim pretraživanjem po internetu, a na pojam vitalni nacionalni interes, dobije se ogromni broj dokumenata i lako je uočiti da ni u drugim zemljama svijeta nije tvrdo definisano šta je to. Politički autoriteti reaguju od slučaja do slučaja. Ipak, tu se govori o "uređenim" zemljama sa političkim liderima koji, uglavnom, imaju viši stepen odgovornosti i savjesti nego veliki broj sličnih autoriteta u BiH. Samo u Federaciji BiH, primjera radi, Ustavom nije određeno šta je vitalni nacionalni interes, ali je dovoljno da jedan od delegata u Domu naroda Parlamenta F BiH zatraži da se o nekom pitanju raspravlja kao o pitanju od vitalnog nacionalnog interesa, pa se odmah traži saglasnost većine delegata iz reda hrvatskog ili bošnjačkog naroda. Ukoliko ova podrška izostane ili većina preostalih bude protiv, osniva se zajednička komisija hrvatskih i bošnjačkih delegata koja treba da razriješi dilemu da li je pitanje sa početka zaista vitalni nacionalni interes ili nije, a ako oni ne uspiju da se dogovore za nedjelju dana, onda se traži mišljenje Ustavnog suda F BiH i to po hitnom postupku. No, da bi sama odluka koja se vezuje uz vitalni nacionalni interes bila prihvaćena, mora je prihvatiti većina delegata iz reda oba naroda, trenutno konstitutivna u F BiH. Ovo često "zakoči" proceduru i na duži vremenski period.

"Recimo, u prethodnom sazivu Parlamentu F BiH, u Domu naroda, pozivanja na nacionalni vitalni interes bilo je na desetine. ali je to uvijek bilo pozivanje kod utvrđivanja dnevnog reda, što je tipično karikaturalna karakteristika ponašanja i shvatanja vitalnih nacionalnih interesa od strane nekih izabranih predstavnika, pogotovo nacionalističkih političkih stranaka, koje su to pitanje koristile da bi blokirale ili opstruirale rad Parlamenta, institucije u koju su izabrani", podsjetio je nedavno za Radio Free Europe aktuelni predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Sejfudin Tokić. U ovom kontekstu pominje se broj od čak 57 pozivanja na vitalne nacionalne interese. No, možda je najupečatljiviji primjer korištenja pojma vitalnog nacionalnog interesa priča o tužbi BiH protiv SR Jugoslavije pred haškim Sudom pravde - član Predsjedništva BiH iz reda Srpskog naroda smatra da ova tužba ugrožava vitalni nacionalni interes Srba u BiH?!

Osim pitanja šta je, otvoreno je pitanje i gdje i kako se štite vitalni nacionalni interesi? "Jedino mjesto gdje bi se trebao štiti vitalni nacionalni interes jeste Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH", kaže dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić. On dodaje da u BiH trenutno postoje želje da se mehanizam zaštite spusti gotovo do nivoa mjesne zajednice, ali konstatuje da "ako na nivou države ne možemo štiti interese svih naroda i građana koji žive na njenom prostoru, besmisleno je to pokušavati na nižem nivou".

Predstavnici vlasti u entitetima insistiraju da oni budu ti, i još k tome lome koplja oko toga na koji način: domovi naroda u oba entiteta ili tek komisije ili u jednom entitetu jedno, a u drugom drugo? Odnosno, dok u F BiH institraju na paralelnim rješenjima u oba entiteta, dotle u Republici Srpskoj nude tek parlamentarnu komisiju. Vlada Federacije BiH na sjednici koja je trajala cijelu noć (25/26. februara do pet sati ujutro) usaglasila je prijedlog promjena Ustava F BiH. Tako će sada, već u amandmanu na prvi član Ustava FBiH, pisati da "Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi, zajedno s ostalim građanima Federacije BiH, ravnopravno uređuju Federaciju BiH definisanu Aneksom II Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH". Predloženo je da su simboli entiteta grb zastava i pečat, a da je himna obilježje države. Službeni jezici bosanski, hrvatski i srpski jednakopravni su, a službena pisma su latinica i ćirilica. Ostavljena je mogućnost i da se drugi jezici koriste u komunikaciji i nastavi.

Vlada predlaže i da se smanji broj članova parlamentarnih domova, a vitalni interes konstitutivnog naroda štiti se, prije svega, kroz Dom naroda Federalnog parlamenta. Njegove odluke zahtijevaće saglasnost većine delegata, uključujući većinu Bošnjaka, većinu Hrvata i većinu Srba, kaže se u Nacrtu amandmana. Primjenu ove odredbe može zahtijevati većina delegata svakog konstitutivnog naroda. Inače, prema ovom prijedlogu vitalni interes podrazumijeva, prvenstveno, ostvarivanje prava na adekvatnu zastupljenost u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti, jednako pravo kostitutivnih naroda u procesu odlučivanja, usvajanje znamenja, razvoj kulture i očuvanje bitnih elemenata identiteta, kao što je obrazovanje, religija, jezik, tradicija, kulturno naslijeđe, informiranje, te sprječavanje diskriminacije u ostvarivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda. Nacionalna struktura članova Vlade Federacije odražavat će nacionalnu strukturu stanovništva Federacije BiH po popisu iz 1991. godine, s tim da iz reda jednog konstitutivnog naroda ne može biti više od 49 posto, niti manje od 20 posto članova, dok je iz reda ostalih predviđen jedan član Vlade.

Vladu Federacije čine premijer, koji je i predsjednik Vlade, dva potpredsjednika i ministri. U toku mandatnog perioda u Vladi se ne primjenjuje princip rotacije, a imenovanje Vlade BiH potvrđivala bi oba doma Federalnog parlamenta. Dosljednom primjenom načela o pravu konstitutivnih naroda u pogledu adekvatne zastupljenosti u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti Federacije BiH i jednakopravnosti u procesu odlučivanja svih deset federalnih jedinica praktično dobivaju status kantona s posebnim režimom. I za najviše sudske instance predviđen jeprincip paritetne zastupljenosti sva tri naroda. Uz ovaj prijedlog rješenja u Federalnoj Vladi su podsjetili da se očekuju simetrična rješenja u oba entiteta što je i jedan od uslova vezanih za članstvo u europskim integracijama.

No, predstvanici vlasti u Republici Srpskoj su se usprotivili, postavljajući pitanja - Čemu žurba u F BiH? Zašto se insistira na paralalnim rješenjima? Da li je to neka vrsta pritiska na Vladu i Narodnu Skupštinu RS-a?" U Vladi F BiH, pak, kažu da je to bila njihova obaveza da bi se ispoštovala odrednica da je 06.04.2002. krajnji rok za usvajanje ustavnih promjena u federalnom Parlamentu.

I laiku je jasno da pitanje šta su i kako se štite vitalni nacionalni interesi nije egzaktno, kao pitanje koliko je jedan narod plus dva naroda. To je vrhunsko pitanje političke volje i volje da se postigne dogovor - da narodi u BiH žive mirno jedni pored drugih ako već ne mogu jedni s drugima. No, izgleda da je ove dogovor mnogo lakše postići na ulici, među običnim ljudima nego u ovdašnjim brojnim centrima političke moći.

Rubina ČENGIĆ (AIM, Sarajevo)