AIM: start



SUN, 17 MAR 2002 09:25:34 GMT

Iskušenja reforme školstva u BiH

Banjaluka, 17. Mart 2000.(AIM)

Reforma školstva u BiH započela je prije šest godina. Iako je to jedan od najvažnijih uslova za prijem u Savjet Evrope, čini se da su refomatori još uvijek na početku. "Dejtonski sporazum nije omogućio mehanizme saradnje između entitetskih programskih sektora, što je dalo moćno ideološko oružje nacionalističkim interesima", navodi se u Zajedničkoj studiji za BiH koju su izradile organizacije UN koje djeluju u BiH. Dalje se objašnjava da su pararalelni obrazovni sistemi za Srbe, Bošnjake, i Hrvate razvijeni tokom rata I poprimili političke aspekte u mjeri da se čini da postoje tri odvojena sistema. Ne samo da su usvojeni različiti nastavni planovi i programi, nego se u užbenicima iz grupe 'nacionalnih' predmeta koristio jezik koji je po uvredljivosti ličio na arsenal najcrnje ratne propagande.

Avgusta 1999. godine postignut je Sporazum između entitetskih ministarstava da se uvredljivi materijali uklone precrtavanjem i prekrivanjem spornih tekstova. Međutim, praksa je pokazala da ovaj pristup oduzima vrijeme, te da nije adekvatan. Ostaci sadržaja se nisu mogli spojiti sa odobrenim djelovima tekstova, a i djeca su bila još više radoznala da saznaju šta se to precrtalo. Tako se došlo do zaključka da je bolje, iako skuplje, štampati nove knjige. Kancelarija visokog predstavnika (OHR) imala bi zadatak da pregleda sadržaje novih udžbenika.

Studija upozorava na još jedna realnost BiH - nastavne metode su zastarjele i održavaju tradicionalni pristup podučavanju I predlaže da se umjesto koncentrisanja na razlike, ipak gledaju zajednički problemi sa kojima se svaki obrazovni sistem suočava.

Prvi značajniji korak ka reorganizaciji obrazovnog sistema napravljen je prošle godine na Jahorini. Tada su ministri obrazovanja iz Federacije i RS potpisali Sporazum o zajedničkoj strategiji za reformu osnovnog i srednjeg obrazovanja. Kada je u pitanju strategija, putevi Federacije i RS su isti. Međutim, zaključeno je da nastavni planovi i programi nisu, jer kod mnogih predmeta to još nije moguće.

U zapadnim zemljama učenik ima osam hiljada radnih sati godišnje, u BiH šest hiljada. Iako kod nas ima manje radnih časova, nastavni plan i program je oko šest puta duži u odnosu na evropske standarde. Nadležni u Vladi RS i FBiH tvrde da će od iduće godine osnovne i srednje škole imati inovirane nastavne planove. "Sada će se napraviti nastavni planovi u kojima će pojedini programi biti zaobiđeni. U okviru tih predmeta biće nastavni sadržaji koji će definitivno definisati ono što je neophodno, dok će oni suvišni biti izbačeni. Ono što je veoma bitno - radiće se po nastavnom planu i programu čiji je naziv okvirni", pojašnjava Gojko Savanović, ministar obrazovanja RS i dodaje da takav program koristi 10 zemalja, među kojima su i skandinavske zemlje. Ministar Savanović kaže da je taj program naročito prikladan za višenacionalne zemlje kao što je BiH. Sa Savanovićem se slaže i njegov kolega iz drugog BiH entiteta Mujo Demirović. On navodi da se reformom obrazovnog sistema mora pokazati identitet BiH. Kako bi se smanjile razlike u predmetima, u oba BiH entiteta formirana je Agencija za standarde i ocjenjivanje. Njen zadatak je da za iduću školsku godinu propiše standarde znanja za svaki predmet u osnovnim i srednjim školama u cijeloj BiH.

Iako se već treću godinu izbacuju nacionalni ili antidejtonski sadržaji iz udžbenika Federacije BiH i RS, taj posao još nije završen. U Federaciji još postoji 15 udžbenika u kojima je komisija RS našla uvredljive sadržaje. "U udžbenicima poznavanje društva za četvrti razred ima čitavo jedno poglavlje od 30 strana u kojem se obrađuje "agresija srpskog naroda na BiH" I u kome ima veoma nezgodnih konotacija, pa čak i tvrdnji da je iz bosanskog jezika nastao hrvatski i srpski, što zaista ne može da ostane ni u jednom udžbeniku", kaže Savanović.

Da spornih sadržaja ima u udžbenicima osnovne škole u FBiH, potvrdio je i federalni ministar Demirović. Kada su u pitanju antidejtonski sadržaji u udžbenicima RS, oni su mnogo manji. Kao jedan od spornih, uglavnom se spominje udžbenik poznavanje društva za četvrti razred osnovne škole. "Ja se nisam previše bavio time što piše u udžbenicima RS, međutim političke snage u RS su takve da oni prednjače u tim negativnim sadržajima", kaže federalni ministar Demirović.

U posljednjih nekoliko mjeseci velika prašina digla se oko pojave novih udžbenika muslimanske vjeronauke, namjenjenih učenicima osnovne škole. Učenici već u prvom razredu na času vjeronauke uče o "četnicima". U udžbeniku za drugi razred, u jednoj pjesmi za djecu, mogu se pročitati i stihovi u kojima se autor zahvaljuje Alahu što se ne zove Spasoje. Djeca bi trebalo iz udžbenika da nauče da samo muslimani mogu biti iskreni prijatelji.

U federalnom ministarstvu tvrde da taj udžbenik, koji negativno utiče na uspostavljanje pozitivnih odnosa među djecom, nije izdalo ministarstvo obrazovanja. Ministar Demirović kaže da još uvijek sporni udžbenik nije vidio: "Onog momenta kada ga vidim ja ću porazgovarati sa izdavačem i autorom kako udžbenik ne bi bio smetnja reintegraciji i normalnom životu djece u BiH".

Za razliku od tri najveće vjerske konfesije u BiH, jevrejska ima drugačiji stav - vjeru treba ostaviti porodici i vjerskoj zajednici, a u školu uvesti predmet koji bi đake učio istoriji drugih religija. "Zbog toga bi bilo puno korisnije kada bi škola naučila zbog čega čestitam Uskrs, šta je to Božić, šta je to Bajram, a neka me moja prodica nauči šta znači hanuka i ostali jevrejski praznici", kaže Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice BiH.

U školama Brčko Ditrikta, kojeg mnogi nazivaju izolovanim ostrvom BiH, od prošle godine radi se po novom nastavnom planu i programu. U distriktu postoji 15 osnovnih i četiri srednje škole. Prošle godine formiran je i Nastavni centar za edukaciju nastavnika i profesora kako bi se prilagodili započetim reformama. Šef odjela za obrazovanje Brčko Distrikta Esad Atić kaže da je jedinstven nastavni program harmonizovan i usklađen sa postojećim entitetskim nastavnim planom i programom BiH entiteta. Djeci je omogućeno da se sama opredijele koji će predmet sa nacionalnim sadržajem učiti. Radi se o predmetima kao što su književnost i istorija, a birati se može između srpskog, hrvatskog ili bošnjačkog jezika. Ova tri predmeta sa nacionalnim sadržajem izvode se na odvojenim časovima a svi drugi na zajedničkim.

Forum roditelja RS smatra da su reforme u BiH neophodne. Prema njima, sticanje znanja učenika posebno je kritično u srednjim stručnim školama. "Mi imamo jedan tragikomičan primjer gdje jedan učenik u trgovačkoj školi provede četiri godine i uči da bi na kraju čitav život stajao za pultom i prodavao jedan prozivod. To su stvarno tragične stvari i mislim da bi najveće reforme trebalo da dožive srednje stručne škole", naglašava predsjednik Foruma Borko Džajić. On smatra da se strukovno srednjoškolsko obrazovanje treba osloboditi onih opštih predmeta kako bi se cijeli rad fokusirao na stručne predmete. "Kako sada stvari stoje, zaista je utisak da ta djeca kad završe škole ne mogu nigdje početi da rade sa tim znanjem" kaže Džajić.

U Forumu kažu da se mora promijeniti i odnos profesora prema učenicima, jer profesor lošom ocjenom kažnjava učenika, a ne podstiče ga na dalji rad. Forum od Vlade RS traži eliminisanje negativne ocjene kao zaključne, te da se znanje vrednuje oznakama koje se već koriste u evropskim zemljama. Roditelji se ne slažu ni sa odlukom Vlade RS da se prilikom upisa u srednje škole i fakultete ukinu prijemni ispiti. "Mi vjerujemo u provjeru znanja putem polaganja prijemnih ispita i smatramo da takvi ispiti samo mogu koristiti učenicima jer na taj način mogu povećati broj bodova za upis u srednje škole i fakultete", kaže Džajić.

Predstavnici međunarodne zajednice tvrde da ogovarajuća strategija obrazovanja mora uključivati uvođenje zajednički dogovorenih standarda, razvoj i proširenje "jezgrovito-fleksibilnog" nastavnog programa, nadgledanje izvođenja i ocjenjivanja obrazovnog procesa, javnu odgovornost, te mehanizme za pružanje podrške tamo gdje je ona potrebna.

Prema procjenama, započete reforme u BiH trebalo bi da se završe do 2007. godine. Do početka iduće školske godine komisije bi trebalo da izbace sve uvredljive sadržaje iz spornih udžbenika. Prema planu, učenici u cijeloj BiH moći će da istoriju i jezik uče po svopstvenom izboru.

BiH dijeli samo korak do uključenje u Evropsku porodicu. Pitanje je da li će nadležni u oba entiteta zakoračiti predviđenom dinamikom ili će put potrajati malo duže. Međunarodni predstavnici poručuju da je bitan pristup cijelom sektoru. I poručuju: najvažnije je da mladi ljudi budu uvjereni da je vrijedno učiti u BiH, "jer ova država ima snažnu intelekutalnu tradiciju koju treba iskoristiti na najbolji način".

Sanela Živković (AIM)