 |
SAT, 26 OCT 2002 12:50:52 GMT
Kasno paljenje
Ustavni sud Makedonije je, tek nakon tri godine od potpisivanja,
odlucio da preispita pravnu validnost Sporazuma o prodaji jedine
rafinerije OKTA grckom "Helenik Petroleumu" i izgradnji naftovoda
Skopje-Solun, koji su, zbog netransparentnosti i datim privilegijama
strancima, svojevremeno bili proglaseni najvecim korupcijskim i
kriminalim biznis skandalom u zemlji.
AIM Skopje, 25.10.2002
Nova ekipa politicara u Makedoniji jos nije formalno zauzela kormilo
izvrsne vlasti, a u zemlji su pocele prve promene. Neki kazu na bolje,
drugi misle sasvim suprotno. Tek, mnogim nemilim dogadjajima, krajnje
haoticnu postizbornu atmosveru je, zadnjih dana oktobra, jos vise
uzburkala, odluka Ustavnog suda da pokrene proces preispitivanja
ustavnosti Sporazuma o prodaji jedine rafinerije OKTA grckom "Helenik
Petroleumu" i izgradnji naftovoda Skopje-Solun, koji su, zbog
netransparentnosti i datih privilegija strancima maja 1999 godine, bili
proglaseni najvecim korupcijskim i kriminalim biznis skandalom. Ta ocena
domacih i medjunarodnih eksperata je i dan -danas na snazi. I mnogi
analiticari bi se zakleli da ne slucajno, najavljivanja revizija
privatizacije u Makedoniji startuje ekspresno, uravo od OKTE!
Eksperti su u misljenjima podeljeni. Jedni tvrde da ce ovaj korak
"hrabrih" sudija koristan za povratak vladavine prava u zemlji. Drugi da
ce biti veoma stetan "mac sa dve ostrice", jer se vise ne radi samo o
"duboko umesanoj politici" i licnim interesima pojedinih mocnika, vec o
slozenom ustavno- pravnom procesu koji moze ugroziti sigurnost
inostranih ulagaca. Ako se ima u vidu sve sto se, od nabrzinu i tajno
prodate skopske rafinerije na naftnom trzistu ovde dogadja, onda su u
pravu i jedni i drugi. Ko vise, a ko manje, pokazace vreme!
Tek, izborni poraz VMRO-DPMNE je cini se, bio presudan da delioci pravde
najzad, nakon pune tri godine javnog debatiranja i kolebanja, konacno
utvrde da su nadlezni da ocenjuju ustavnost Zakona kojim je u Sobranju
izvrsena ratifikacija bilateralnog dogovora Makedonije i Grcke o
izgradnji i gazdovanju naftovodom Skopje-Solun i zemlji naneta steta
cija visina tek treba da se utvrdi. U okviru tog pravnog akta koji,
prema paragrafima domaceg zakonodavstva, ima vecu snagu od obicnog
zakona, ali nije iznad Ustava, spada i Investicioni dogovor o prodaji
akcija rafinerije OKTA i koncesija. Njega su, post festum, zakljucili
Vlada i Agencija za privatizaciju Makedonije s jedne strane i strateski
investitor E.L.P.E.T "Balkanika", konzorcijum u cijem je sastavu i grcka
drzavna kompanija "Helenik Petroleum".
Sudije Ustavnog suda su pristupile razgledanju i ocenjivanju, od samog
starta krajnje sumljivog dosijea OKTA na zvanicnu inicijativu
najostecenijih, preduzeca za promet naftnim derivatima "Makepetrol" koje
tvrdi da je vlada nezakonito omogucila OKTI privilegije time sto ju je
oslobodila obaveza iz zakona o carinama, carinskim tarifama i
spoljno-trgovinskom poslovanju. Ustavni pravnici su konsultovali
nadlezne strucnjake obe strane i, pretpostavlja se, ohrabreni ne samo
odlaskom glavnih aktera u slucaju, celnika VMRO-DPMNE u opoziciju,
krenuli u njegovo prvo "cesljanje".
U pismenom aktu dostavljenom Parlamentu se javno izrazava sumnja da su
osporenim Zakonom napravljene tri povrede ustava. Vlada je nove gazde
OKTE, objasnjava se, stavila u povlasceni polozaj, oslobodila ih
placanja poreza i drugih javnih dazbina pet godina, sto je duze od
njenog zakonom predvidjenog diskrecionog prava. Uz to im je dala i
benificije, poput neogranicenog bescarinskog uvoza nafte, naftnih
derivata i opreme. Time je narusen princip jednakosti pravnih subjekata
na trzistu i zabrane monopolskog polozaja bilo koga u zemlji. Sudije su
kategoricne da je narusen i jedan od temeljnih ustavnih principa podele
vlasti, jer Ustav propisuje da javne dazbine iskljucivo zakonom uredjuje
Sobranje, a ne Vlada samoinicijativno, nekakvim sporazumima.
Pre nego sto donesu konacnu odluku dali ce osporeni zakon ponistiti, ili
ukinuti, sudije su od novoizabranih poslanika zatrazili pomoc: da u roku
od mesec dana na posebnoj javnoj sednici, razgledaju i ocene njihove
primedbe na dosije OKTA i odluce kako ce postupiti. U suprotnom, se nece
libiti "da preseku" sami!
To prakticno znaci da ce, iako sa zakasnjenjem, narodni izbranici, a
time i znatizeljna sira javnost, najzad dobiti mogucnost da zavire u
brizljivo cuvane i skrivane dokumente. Naravno, ukoliko vladajuca
garnitura u odlasku nije sama, da bi zamela korupcijske tragove,
prethodno izvela "veliko spremanje" arhiva.To je, naime, iza scene ovde
vec danima, glavna spekulacija. Potsetimo da je vecina bivsih poslanika
Sobranja podigla dva prsta u znak podrske vladi prilikom ratifikacije
dokumenata o privatizaciji OKTE, a da ono za sta glasa nikada nije
videla!
Znatizelju javnosti izazivaju i, po svedocenju dobro upucenih, naknado
potpisani tajni aneksi Sporazuma o kupoprodaji OKTE Grcima, kako bi se
sacuvale odobrene benificije novim gazdama rafinerije. Dogodilo se to,
navodno, nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i asocijaciji
Makedonije sa Evropskom Unijom u kojem izricito stoji da monopili u
zemlji moraju biti ukinuti. Zbog nepostovanja te odredbe, Evropska
Komisija je do sada Makedoniji uputila vise opomena i cak zapretila
uvodjenjem sankcija. Gradjani se dobro secaju namernih carinskih blokada
konvoja "Makpetrola" na granici proslog leta, kada je, suprotno zdravom
razumu i ekonomskoj logici, da bi se zastitili interesi Grka, izazivana
vestacka nestasica goriva!
Dali ce se putem novog parlamentarnog pretresa, eventualnih amandmanskih
intervencija da bi se spasilo sto se spasiti moze i odluke Ustavnog suda
o reviziji, stici do istine zasto je takav, kako tvrde nezavisni
ekonomski analiticari, za Makedoniju veoma stetan i u mnogo cemu
kontraverzan pravni akt o prodaji OKTE uopste potpisan, potpuno je
neizvesno!
Naime, premijer vlade u ostavci Ljubco Georgievski i njegovi najblizi
saradnici i dalje uporno tvrde da nema pravnog osnova za osporavanje
zakonitosti Sporazuma o izgradnji naftovoda Skoplje-Solun i kupoprodaji
rafinerije OKTA, jer su ta dva dokumenta izdvojena. Prvi se odnosi na
prodaju akcija u visini 71,5 % vrednosti firme ukljucujuci i
rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnih kapaciteta rafinerije za koju
je dobijeno 110 miliona dolara. Drugim je regulirana zajednicka
investicija Makedonije i grckog strateskog parnera o izgradnji
naftovoda. Za dobijenih 20 % akcija nije dat novac, vec je ustupljeno
zemljiste i uz to strancima odobreno oslobadjanje placanja carina i
poreza na odredjeni period.
Po misljenju pravnika "Makpetrola", upravo "u tom grmu i lezi zec".
Dubare u prvom Sporazumu su nevesto pokrivene pravnom snagom
ratifikovanog medjudrzavnog, u kojem makedonska Vlada prakticira vlast,
a ne partnerstvo. I prema strancima se velikodusno ponasa kao "majka", a
prema domacim firmama, dovodeci ih u podredjeni polozaj, kao"maceha"!
Doda li se tome i navodno, namerno zanemareni prethodni poslovni
Sporazum o desetgodisjem snabdevanju skopske rafinerije naftom, skljucen
sa privatnom solunskom kompanijom "Djetoil" Kirijakosa Mamidakisa, za
koji na osnovu odluke londonskog suda treba isplatiti bezmalo 13 milona
dolara ostete, te saznanja da je naftovod Skoplje -Solun gradjen
kreditom od 50 miliona dolara za koji je Makedonija garant pred
Evropskom bankom za obnovu i razvoj, onda postaje jasnije da je vlada
Georgievskog zemlju uplela u pravu "paukovu mrezu", upozoravaju
analiticari.
Dobro upuceni u "investiciju stoleca" kako je svojevremeno bio nazvan
Sporazum o prodaji OKTE "Helenik petroleumu" sugerisu novoj vladi da
otvori oci i da prilikom kontrole investicionih dokumenata upotrebi
"debelu lupu". Da utvrdi tacnu, a ne u papirima prikazanu realizaciju,
kao i to gde su pare koje su Grci uplatili za kupovinu kontrolnog paketa
akcija skopske rafinerije!?!
Oci i usi javnosti u Makedoniji su sada uperene u parlamentarnog spikera
Nikolu Popovskog. Najavio je rasplet slucaja OKTA na prvoj sednici
Sobranja, nakon sto nova vlada mandatara Branka Crvenkovskog zadnjeg
dana oktobra, zvanicno bude konstituisana.
Za podnosioce inicijative ustavnom sudu, celnike "Makpetrpola" je veoma
vazno dali ce odluka o kupoprodaji OKTE biti ukinuta, ili ponistena. Od
toga zavisi koju ce sumu ostete na ime pretrpljenog gubitka i
neostvarenog profita zbog neravnopravnog polozaja u koji su nezakonito
bili dovedeni, traziti od drzave. U prvom slucaju stvari ce biti
zamrznute na nivou "sta je bilo, bilo je" a u drugom ce, kazu, znaciti
vracanje svega na pocetne pozicije i preispitivanje svakog povucenog
poteza. Zalbu medjunarodnom arbitru zbog osporenih prava i ugrozenih
interesa radi kojih su Sporazum potpisali, najavljuju i Grci.
BRANKA NANEVSKA
|
 |