 |
THU, 31 OCT 2002 12:49:52 GMT
Prve laste u jesen
Nakon godinu dana priprema gradonacalnici Skoplja, Nisa i Sofije,
u saradnji sa celnicima jos osamdeset opstina u tom trouglu, potpisali
protokol o formirnju Evroregiona u kojem ce se realizovati Projekat za
pogranicnu saradnju Makedonije, Srbije i Bugarske. Time je, kako se
ocenjuje, napravljen prvi konkretan pravi korak na trnovitom putu tri
susedne zemlje za ulazak u Evropsku Uniju.
AIM Skopje, 30.10.2002
Poslednji vikend oktobra 2002 godine ce biti upamcen kao dan kada je u
glavnom gradu Makedonije startovala evropeizacija Balkana. Naime,
gradonacalnici Skoplja, Nisa i Sofije Risto Penov, Goran Kiric i
Stefan Sofijanski, su stavili svoj potpis na Deklaraciju o formiranju
prvog od pet Evroregiona i na Projekat o pogranicnoj saradnji cijom ce
realizacijom biti trasiran put ka evrointegraciji Makedonije, Srbije
i Bugarske. Bio je to, ako je verovati domacim i medjunarodnim
politickim i ekonomskim analiticarima, nakon duzeg vremena, prvi potez
koji uliva optimizam i vraca nadu u bolje dane, prvi pravi konkretan
korak za ulazak tri susedne zemlje u Evropsku Uniju!
Osnovni cilj je, kako pise u pomenutoj Deklaraciji, da se pronadju
zajednicki mehanizmi delovanja koji ce omoguciti da se razbiju
postojece drasticne istorijske barijere koje su do sada bile kocnica
intenzivnije saradnje i zblizavanja privreda, kulture i naroda tri
drzave. Planirano je da se izvede aktiviranjem radnih grupa za razvoj
malih i srednjih preduzeca, za ekologiju, obrazovanje i nauku, za
borbu protiv organizovanog krimunala, trgovine ljudima, narkoticima i
oruzjem, te intenzivnim gradjenjem mostova izmedju institucija i
gradjana.
Nadu da sve to nije nova varka po diktatu medjunarodnih mocnika koji
bi da sebi olaksaju posao, da ce ove "prve laste sto stizu u jesen",
kako gradonacalnike Skoplja, Nisa i Sofije, vec nazivaju mnogi,
donesti prolece celom, decenijama tradicionalno nemirnom brdovitom
Balkanu, podgreva sve ono sto se na prigodnoj promociji Evroregiona u
makedonskoj metropoli moglo cuti i videti.
Inicijatori i potpisnici Projekta o pogranicnoj saradnji Makedonije,
Srbije i Bugarske su jasno i glasno kazali sta im sve treba da bi "san
pretvorili u stvarnost" i otvoreno govorili o svemu pozitivnim i
negativnom sto njihove zemlje povezuje. Posebno su apostrofirani
nedostak demokratske tradicije, potrebu da se prevazidju istorijske
predrasude i na mnogo visi stepen podigne svest ljudi o zajednistvu,
kao i tehnoloska i industrijska zaostalost.
Na samom startu, to su posebno naglasili, ocekuju pomoc Saveta Evrope
i raznih Fondova Evropske Unuje, Pakta stabilnosti i IST Vest
Instituta, pre svega u novcu, ali i u strucnim savetima kako do njega
sto brze doci. Jer, bez kvalitenog finansranja ni jedan od
pripremljenih konkrenih projekata nece moci da se realizuje. Prvi na
spisku su delovi koridora 8 i 10, odnosno izgradnja pruge Skoplje-
Sofija i autoputa Nis –Sofija. Dragocena bi bila i edukacija kadrova
koji ce raditi na izradi drugih projekata u oblasti infrastrukture,
putne i zeljeznicke mreze i energetike, koji su oznaceni prioritetima.
Od vlada svojih zemalja se nadaju da ce dobiti politicku i svaku drugu
podrsku, osobito na polju decentralizacije lokalne samouprave, kako
bi zapoceta saradnja tri grada bila sto uspesnija i postala inicijalna
kapisula za potpunu integraciju sireg regiona, onako kako to rade
drzave clanice EU.
Najvecim problemom je proglaseno delovanje politicko-ekonomske mafije
koja se organizovano bavi svim vrstama kriminala i koja sasvim
sigurno, kako je podvuceno, nece mirno gledati i pratiti realizaciju i
razvoj inicijative o saradnji Skoplja, Nisa i Sofije, tojest,
Makedonije Srbije i Bugarske. Upozoreno je da ce, i pored dobre volje
i velikog raspolozenja koje postoji, Evroregion ostati samo "mrtvo
slovo na papiru" ukoliko medjunarodna zajednica ne pokrene energicnije
antikorupcijske i antikriminalne aktivnosti za reduciranje negativnog
efekta koje organizovani kriminal ima na privredu Balkna uopste.
Najvecim uspehom proteklih godinu dana, koliko je proteklo od ideje
do formiranja Evroregiona Skopje-Nis-Sofija, je oznaceno povezivanje
crnometalurgijskog kompleksa Makedonije, Srbije i Bugarske. Naime,
skopska kompanija za proizvodnju, preradu i trgovinu
celikom "Makstil", niska Masinska Industrija, te bugarski
metalopreradjivaci "Foksglove", "Vapcarov" i "Kremikovci" su formirali
Regionalni komitet za celik koji vec uveliko radi na pripremi terena
za kvalitenu revitalizaciju te strateske industrije za svaku zemlju
ponaosob i za Balkan u celini. Planirano je da se osniva Holding
transgranicna firma koja ce, uz pomoc nacionalnih vlada olaksati
saradnju ove, u pricipu, profitabilne delatnosti i izuzetno znacajne
grane industrije u bruto domacem proizvodu svake od triju zemalja.
Trenutno se priprema, culo se i to, zajednicki nastup na novembarskom
Forumu Evropa u Brislu koji organizuju Pakt stabilnosti,
Fondacija "Konrad Adenauer" i Evropska Komisija. Regionalni komitet za
celik Evroregiona Skoplje-Nis-Sofija ce biti pretstavljen u okviru
sesije "Nova era Jugoistocne Evrope, izgradnja regionalnih kapaciteta
i identifikovanje biznis mogucnosti". Pored toga zainteresovane firme
ce preko Regionalnog Komiteta za celik moci da ponude svoje
investicione projekte na Donatorskoj konferenciji koja treba da se
odrzi u decembru u Solunu.
Gradonacalnici Skoplja, Nisa i Sofije su se, u glavnom gradu
Makedonije, jos dogovorili da kod svojih Vlada intenziviraju trazenje
resenja koja ce gradjanima Kumanova i Vranja, te Krive Palanke i
Kustandila, kao pogranicnim komunama, omoguciti bolju komunikaciju.
Pod tim se podrazumeva da granicu prelaze ne samo sa pasosima, vec i
sa licnim kartama.
Spremnost da medjusobnom saradnjom obezbede evropsku ulaznicu su
pokazali i rektori skopskog, niskog i sofijskog Univreziteta koji su
ovom prilikom, na svecanoj promociji prvog Evroregiona na Balkanu
odrzanoj u skopskom hotelu "Aleksandar Palas" potpisali i konkrenti
trilateralni Sporazum.
Skoplje, Nis i Sofija su, dakle, svesno napravili prvi korak na putu
ka Evropi. Spremni su, kako rekose, da grade nove mostove i saradjuju
na sasvim novim osnovama, bez kompromisa i stereotipa. Od toga koliko
ce njihovi celnici biti inicijativni, uporni, hrabri i odlucni u
nastupima pred nacionalnim vladama, evropskim i drugim medjunarodnim
institucijama koje su nesebicnu pomoc i podrsku obecali, zavisi dali
ce im trasa biti posuta trnjem, ili laticama ruza!
BRANKA NANEVSKA
|
 |